Page 22 - STAV 62 12.05.2016

POLITIKA

REAKCIJE NA “NERETVANSKU DEKLARACIJU”

PROF. DR. DIJANA HADŽIZUKIĆ: na političku pozadinu “Deklaracije”, pribjegavanje blasfemiji i
NEKULTURNO JE POLEMIZIRATI slično. Takvi samo potpisiju kapitulaciju vlastitih argumenata,
pokušavajući se predstaviti kao profinjeni holistički mislioci
O BOSANSKOM JEZIKU svih balkanskih dimenzija koji su toliko oprezni i pažljivi da
će i bijelo zvati crnim radi mira u kući. “Neretvanska deklara-
cija o bosanskom jeziku” najbolji je stručni elaborat o potrebi
održavanja manifestacije “Susreti bosnista” upravo u Mostaru
i okolini, a koja se pod imenom “Susreti studenata bosnistike”
nekoliko godina i održava u Mostaru i koja, baštineći principe
potpune tolerancije, ima univerzalni karakter. “Susreti bosnista”
kreću s platforme koja je nadnacionalna, nadreligijska i tran-
skulturalna. Najbolje o tome svjedoči predavanje o bosnistici
koje je na otvaranju manifestacije održao prof. dr. Sanjin Kodrić
ili njegova knjiga na istu temu koja uskoro izlazi iz štampe. Jer
mi nismo zaboravili naše susjede i naše komšije i njihovu sa-
mobitnost. To ćete najbolje shvatiti kada saznate odgovor na
pitanje šta znači biti bosnist. Naravno, sjetimo se da je BLA u
oktobru prošle godine u Mostaru organizirala javnu tribinu na
U “Neretvanskoj deklaraciji” navedene su poznate histo- temu “Bosanski jezik u koegzistenciji s drugim jezicima”, gdje
rijske činjenice o bosanskom jeziku u Hercegovini, kao i zna- smo u pitanju imenovanja jezika povezali koncept Konstantina
čaju Hercegovine i njenih književnika, književnih historičara Filozofa Kostenačkog i Ustav RBiH, po čemu se i prepoznaje
i lingvista u afirmaciji bosanskog jezika. Odsjek za bosanski/ univerzalnost naše platforme koja je sveinkluzivna. To je okvir u
hrvatski/srpski jezik i književnost Fakulteta humanističkih na- kojem treba čitati “Neretvansku deklaraciju”. Članovi Bosanske
uka u Mostaru kao četverogodišnji studij jezika i književnosti lingvističke akademije koji dolaze s pet bosanskohercegovačkih
postoji već petnaestak godina. U planovima i programima za-
stupljeni su svi važni svjetski književnici. Naši studenti čitaju
i proučavaju kompletnu južnoslavensku književnost. Naravno,
najznačajnija studijska linija književne historije, s najvećim
brojem nastavnih časova, fokusirana je na književnosti naroda
Bosne i Hercegovine. Također, svi naši studenti mogu i imaju
pravo tražiti jedno od imena jezika kao ime u završnoj diplo-
mi, kao svoje neotuđivo i Ustavom zagarantirano pravo. Jasno
je da naš Odsjek ni na koji način ne osjeća niti potencira strah
od “drugog i drugačijeg”. Naprotiv. Stoga smo začuđeni poje-
dinim reakcijama u medijima na naše učešće na “Susretima bo-
snista 2016”. Ako je potpuno korektno, a jeste, jezik u Beogradu
zvati srpskim i jezik u Zagrebu zvati hrvatskim, zašto bi bilo
problematično jezik u Bosni i Hercegovini zvati bosanskim? univerziteta zahvaljuju se starijim kolegama za njihovu brigu da
Ako svako u Bosni i Hercegovini ima pravo svoj maternji jezik mlađe kolege ne zabasaju u neke okoštale rukavce, i ja vam kao
zvati bosanskim, hrvatskim ili srpskim, onda i ja kao šef Od- predsjednik BLA najavljujem i nove naučne projekte na koje
sjeka za bosanski/hrvatski/srpski jezik i književnost u Mostaru možete doći sa ili bez naučnog abdesta. Od novih projekata za
imam pravo svoj jezik zvati bosanskim i svoj potpis staviti na sada u fokus postavljam simpozij pod nazivom “Bi li volio da
niz historijskih činjenica o bosanskom jeziku. Ovim je svaka si kenjac ili da Bog d’o nisi?”, po čemu naglašavam da će skep-
dalja rasprava završava, a polemizirati o bosanskom jeziku u tici “Neretvanske deklaracije” imati autentičnu hercegovačku
Bosni i Hercegovini bilo bi nekulturno, jer se u akademskom jahalicu/magare na kojoj će moći jahati u stilu Nasrudin-hodže
diskursu ne raspravlja o činjenicama, a bosanski jezik jeste či- ili po volji, a sve u cilju da prodru u srce juga.
njenica. Ako sam zbog takvog stava desničar – onda, neka sam.

DOC. DR. SEAD ŠEMSOVIĆ:
MR. JASMIN HODŽIĆ: PODIZANJE NACIONALNOG GLASA
BI LI VOLIO DA SI KENJAC BOŠNJAKA
ILI DA BOG D’O NISI? Svaka se deklaracija donosi iz nacionalnih i/ili političkih razlo-
Bosanska lingvistička akademija ima sveobuhvatni koncept ga, pa je tako i “Neretvanska deklaracija” podizanje nacionalnog
i integracijsku nit koja povezuje sve druge balkanske pojedi- glasa Bošnjaka. Budući da je to tako, njezinu političnost i nacio-
načnosti iz kojih su iste i izašle, tj. odmetnule se zadnjicom za- nalnu usmjerenost ne treba tražiti samo u sadržaju njezina teksta
tvarajući sebi vrata. Prirodno je da će se oni iza zatvorenih vra- već i u okolnostima u kojima nastaje. Urušavateljima jasnog na-
ta, ne birajući sredstva, obrušavati na drugu stranu, pa zato na cionalnog identiteta Bošnjaka ovakav učmao politički ambijent
sceni imamo atentat na potpisnike “Deklaracije”, insinuacije sasvim odgovara. Njihovim dobro poznatim specijalnostima rada

22 12/5/2016 STAV