Page 62 - STAV broj 433 - 434

KULTURA

Nusret Idrizović

KUĆNI RED BUDUĆNOSTI NAD

GREBLJEM NAŠE KULTURE

Da odmah kažemo: naš umjetnik – da li svojom krivicom? – nije iscrpio sva sredstva u cilju približavanja
konzumentu. Premda životno zainteresiran da plasira svoj proizvod, pokazao je tragičnu crtu nespretnosti
i na taj način se otuđio čak i od svog vlastitog djela. Kao poslanik Muhammed, iako poslanik, na ljudski
način shvatio da brdo ima svoj ponos i svoju veličinu, odstupio od fiktivne moći i, kako znamo, pristupio
brdu, učinio je sudbonosan korak u oživotvorenju svojih ideja, a time i jasno stavio do znanja da „prići
brdu“ nije ništa drugo nego čin podignute ljudskosti. Kad umjetnik kaže: moje je da stvaram, a društvo će

valjda jednom to usvojiti – time zapravo otkriva komociju, nemoć poimanja životne realnosti i što još ne.

Život ima neku vrijednost samo tamo gdje antiljudskog sadržaja. Birokratske i me- valorizacija kulturnih dobara je besmislena,
mu je svrha nešto dostojno nedžerske tendencije poremetile su ustaljeni govore jedni. U robnom karakteru umjetnič-
/Hegel/ princip stvarnosti u kojoj je egzistirala ka- kog stvaralaštva neki vide fantomsku avet
kva-takva snošljivost. Moralna hipokrizija restauracijskog prošlog, a neki – inkompa-
Suvremeni čovjek ubačen je u dramu umnosti dovela je do ogromnog kulturnog tibilnost ideologije i stvaralaštva. Gotovo je
koju karakteriziraju neizvjesnosti, svako- rascjepa. Moralno indiferentni i intelektu- nemoguće u sažetom obliku iznijeti brojna
jaka iskušenja, često i porazi što se kriju alno lijeni bježe u metafizički eskapizam. oprečna shvaćanja o kulturi... kao predme-
iza prividnih uspjeha. U borbi za stvaranje Bogomdane umišljene veličine nojevski tu potrošnje, o instrumentalizaciji publike
novih, integralnijih sloboda i novih odnosa tupoumno uživaju u zabavljačkoj, navi- pretvarajući je u tržište, o indiferentnosti i
u svijetu on se sukobljava s porastom tota- jačkoj, natjecateljskoj, kladilačkoj, antiu- učmalosti, o nadgornjavanju, provincijaliz-
litarnosti tehnički razvijenih sustava, emo- mjetničkoj kulturi. mu, golom verbalizmu, o modernoj umjet-
cionalne izolacije, anksioznosti, kakve sve Gdje je granica između masovne i elit- nosti lišenoj svake upotrebne vrijednosti...
ne napetosti u interpersonalnim odnosima, ne kulture, zna li tko? Kako se ta granica Grozno je, nesnosno kad se stvaralačkom
nesigurnosti, osjećanja nemoći, potiskiva- ustanovljuje? Je li umjetnik kadar da iscrpi činu suprotstavi gruba, pojednostavljena,
nja... On živi u eri diskusije kao društvene tako složenu društvenu stvarnost? siva doktrina raznih „dnevnih“ ideologija
hijerarhije, moralnog nespokojstva u poli- Raspeta između tehnike i duha, mo- što otuđuju i unakazuju čovjeka, a s njim
tici, ekonomiji, obitelji, bogomolji; u eri derna umjetnost nije u stanju sačiniti in- i kulturu – tako odgovaraju neki umjetni-
spektakularnih samoubojstava, ogoljavanja, telektualnu zajednicu svijeta. Prepušten ci. Uzbuđenje počinje rasti kad se govori o
prapočetne praznine nakon pokušaja da se sam sebi, umjetnik tone u ponore besmisla. ekonomskoj osnovi reprodukcije kulture i
suprotstavi kaosu svijeta – u toj modernoj Kako pronaći sebe i svoje društvo oplo- robnom karakteru umjetničkog stvaralaštva.
pokleknutosti najuspjelije je očajno neus- diti humanošću u carstvu bilijuntine mi- Nezadovoljnici se rado pozivaju na
pijevanje! – u eri superepohalnih promje- limetra, kako savladati sablasni svijet ne- društvo u kome homo economicus treba
na koje nas vode, ako ne u neku svjetsku odredivosti, virusa, gigantskih molekula i ustupiti mjesto društvu homo humanuma
demokraciju, pravo u kataklizmu; u eri atoma, antibiotika i vitamina od umjetnih koje će kulturu i umjetničko stvaralaštvo
formiranja moćnih proizvodnih snaga i tvari, novoosvojene vladavine čovjeka nad približiti pravim potrebama čovjekove eg-
novih ljudskih potreba, težnje za održa- materijom, apokaliptičkih greblja radio- zistencije. Oni što rado i često ističu pro-
njem starih socijalnih institucija, buđenja aktivnih otpadaka, sunčevih generatora i blem otuđenja, zalažu se za čovjekovo oslo-
suprotnosti u društvu; u eri sukoba stare motora, industrijskog umora, sveuništava- bođenje ne samo od gladi, bijede i nemoći
i nove civilizacije, dehumaniziranog rada, juće monotonije kao proizvoda kibernetike već i od zavisnosti, potčinjenosti, tiranije
otuđenog upravljanja, svojine i zloupo- i industrijskog automatizma?... državnih sustava, kapitala, teologija, pra-
trebe tehnike, zastarjelih oblika socijalne Kako u sveukupnosti nepoznanica sa- gmatičkih ideologija, oligarhija, birokraci-
organizacije, siromaštva, društvene moći znati i spoznati evolucionističke, ciklusne, ja, „bezgrešnih“ vođa. Pri tom se misli da
birokracije, opće krize i nestalnosti druš- difuzionističke, funkcionalističke teorije o je to univerzalno-historijski protest protiv
tvenih vrijednosti kao izraz krize ideologije kulturnim promjenama? navike da se na osnovi statističkih anketa
i morala, socijalnog diferenciranja, slablje- Kako mijenjati mentalitet malograđani- postavljaju sociološki zaključci kao suro-
nja kolektivne svijesti, težnji, vrijednosti; na i njegovo „osobeno“ shvaćanje kulture? gat za etičke ideale. Upotrebna, estetska
jednom riječi, u eri ljudske neosjetljivosti Kako definirati pojam kulture masov- vrijednost se ne može valorizirati na trž-
na jednoj strani i bolesne preosjetljivosti. nog društva? ni način, jer na svijetu nema tržnice s va-
Razdražen i slavohlepan čovjek živi svo- Razloge za pojave krize duha i rasula gom takvog senzibiliteta koja može vagati
ju dramu koja nije samo ideološkog, mito- ukusa jedni vide u birokratskom tutor- talent, duh, fantazmagoričnost stvaranja...
loškog, ekonomističkog i humanističkog, stvu nad umjetnošću, a drugi u tretmanu Da, ali čovjek ne postoji samo u duhu, već
već animalnog, obezljuđenog, otuđenog, umjetničkog djela kao robe. Ekonomska i u kilogramu kupusa na tržnoj vagi... To

62 23/6/2023 STAV