Page 67 - STAV broj 433 - 434
P. 67

Bisera Suljić Boškailo rođena je u Tuti-  „Deretinu nagradu“ – najbolji roman u
                                                   nu 9. januara 1965. godine. Pohađala je   rukopisu u Srbiji za 2009, u konkuren-
                                                   osnovnu i srednju školu u rodnom gra-  ciji između 159 romana. Na Filološkom
                                                   du. Studirala je u Sarajevu, Mostaru i Ei-  fakultetu u Beogradu 2019. odbranje-
                                                   chstättu, Njemačka. Doktor je filološ-  na je disertacija o ovom romanu kao i
                                                   kih nauka (germanistika) i dugogodišnji   o ostalom njenom stvaralaštvu. Roman
                                                   je predavač njemačkog jezika i književ-  „Karakondžula“ nagrađen je godišnjom
                                                   nosti u Njemačkoj, Bosni i Srbiji. Napi-  nagradom „Bosanska riječ“ kao najbolji
                                                   sala je sedam romana, tri zbirke pjesama   roman za 2013. godinu. Roman „Slika od
                                                   i dvije naučne monografije, te pet knji-  milion dolara“ nagrađen je od Ministar-
                                                   ga prevoda značajnih njemačkih auto-  stva za kulturu – Fondacija za izdavaštvo
                                                   ra. Dobitnik je (prve) prestižne nagrade   2020. Roman je preveden na njemački
                                                   „Antun Branko Šimić“ za poeziju 1989.   i engleski jezik. Lektirni je pisac s roma-
                                                   god. Za roman „Bilija“ dobila je godišnju   nom „Pešter“ u Sandžaku.

                                                 se reći, da vile ne posjećuju vodenice   uzrokuje mnoge probleme. Ovaj “bivši
                                                 samo da bi napakostile čovjeku već   čovjek” u našem se etničkom prostoru
                                                 imaju i neka druga zaduženja kojima   razvio u veoma složeno, višedimenzi-
                                                 se zaista ne može osporiti važnost. Ove   onalno biće. U narodnom predanju
                                                 onostrane čudotvorke, navodno, brinu   pretvaranje u vampira zamišlja se kao
                                                 o čistoći vode i naročito paze da je ko   posljedica neobičnog, nesretnog stje-
                                                 ne zamuti. Stoga se i zadržao običaj da   caja okolnosti, koje mogu da pogode
                                                 majke u zoru prvog dana Đurđevdana/  čovjeka u širokom vremenskom inter-
                                                 Aliđuna okupaju šćeri vodom donese-  valu od rođenja do ukopa. Ponegdje se,
                                                 nom ispod vodeničkog točka. Poetski   recimo, vjeruje da presudan može biti
                                                 tretirajući obredno kupanje djevoja-  već sam čin dolaska ljudskog bića na
                                                 ka, Bisera Suljić Boškailo prezentira   svijet (ako se, npr., rodi u “košuljici”).
                                                 nam, pored egzotičnosti obrednog ri-  Vampire se također lica koja su tokom
                                                 tuala, izuzetnu, gotovo impresionistič-  života izložena vračanju i proklinjanju,
                                                 ku sliku nabijenu mistikom žudnje i   zatim lica koja su došla u dodir s ne-
                                                 magičnošću erosa.                  čistim bićima i predmetima. Do pre-
                                                    Vodenica je smještena u samo jezgro   tvaranja čovjeka u vampira može doći,
                                                 paradoksa koji nam nude narodna pre-  kaže predaja, pri činu umiranja (ako
                                                 danja; gradeći uređaj pomoću kojeg će   je ono nastupilo prije vremena, nasil-
                                                 žito pretvoriti u brašno (dakle, hranu),   nim putem ili bez propisanih vjerskih
                                                 čovjek iskorištava snagu prirodne slile   obreda), ali i usljed nekih drugih do-
              Bošnjaka nisu nestali, već da opstaju   koja će se već sutra spremno okrenuti   gađaja i razloga. Dakle, po narodnom
              i žive zračeći osobenim fluidom ovog   protiv njega. Zato su ćudljive vile, čas   predanju, vampire se i ljudi koji su
              etnikuma.                          dobre i korisne, a čas zle i opake, sasvim   žrtve zla i ljudi koji su izvor zla. Bise-
                 U nepristupačnim i teško shvatlji-  logični posjetioci seoskih vodenica.   ra Suljić Boškailo poetski tretira jed-
              vim prostorima natprirodnog svijeta s   Vile, naravno, nisu usamljene u svojim   no posebno vjerovanje našeg naroda:
              one strane čovjekovog poznatog okru-  onostranim pretenzijama. I vampir   kad leptir /leptirica/ noću uđe u kuću,
              ženja, živi čitav jedan mali kosmos ra-  spada među natprirodne stvorove koji   to je duša mrtvog poželjela nekog da
              znorodnih onostranih bića, stvorenih                                  vidi. Odnos između vampira i ljudi
              neumornim radom kolektivne uobra-                                     karakterizira izraziti antagonizam i
              zilje. Vodenica je pravo malo poprište  Pjesme Bisere Suljić Boškailo   takav odnos obilježen je komplemen-
              takvih bića i prostor (kulisa) na kome                                tarnim idejama: idejom o vampiru kao
              se rado zadržavaju opasni stanovnici   struktuirane su na dvama       opasnom demonu i idejom o potrebi
              tame. Zbog ovisnosti od rijeka, jer je   nivoima. U prvom kojim       njegovog fizičkog uništenja (Nijesam
              voda u jednom od ontoloških slojeva                                   dobila što je duša htjela / zato ću mu
              izvor raznovrsnih opasnosti koje su   dominira klasična grafija       doći u petkovoj noći; Jedini spas su im
              u tradicionalnom shvatanju oličene   stiha i preovladavaju            makaze ispod jastuka, kojima se brane).
              natprirodnim silama odgovarajućeg                                        Prostor koji ovom prigodom stoji
              profila, vodenica je najpogodnije mje-  jednostavni zahvati u         na raspolaganju premalehan je da se
              sto za sastajanje gospodarica prirode   poetsku materiju koja je      elaboriraju sve motivske i značenjske
              – vila. Onostrane ljepotice, navodno,                                 konotacije knjige Vilino kolo. U svakom
              imaju običaj da u vodenicama prire-  oplemenjena finim patosom.       slučaju u poetskim kolopletima Bisere
              đuju prave noćne zabave uz muziku i   Ovaj je sloj očišćen i sveden   Suljić Boškailo magijski simboli, ma-
              igre. Ali vilinska veselja, kaže narodno                              gijski govor, patina drevnog i mistič-
              predanje, često se završe tužno, bar za  na kost, srž, materiju i on je,   nog, raskošnost obrednog, silina erosa
              one koji su zanoćili u vodenici i tako   čini se, plod čistog poetskog   i tanatosa iznjedrili su dobru i moder-
              se izložili opasnosti da sretnu moćne i                               nu poeziju i na trenutak oživjeli svijet
              ćudljive gospodare prirode. Ipak, mora  nadahnuća.                    kojeg je, danas, sve manje i manje.  n


                                                                                                        STAV 23/6/2023 67
   62   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72