Page 69 - STAV broj 433 - 434
P. 69

IME BOSNA


              HISTORIJSKI

              JE IZUZETAK




                 jelokupna bošnjačka etnogeneza i poli-
              Ctička historija uslovljeni su i određeni
              Bosnom kao središnjom južnoslavenskom
              zemljom i njenim državnopravnim, od-
              nosno teritorijalno-političkim kontinui-
              tetom kao bitnim obilježjem njene povi-
              jesti. Njen kontinuitet može se pratiti još
              od ranog južnoslavenskog srednjeg vije-
              ka. Pored toga, Bosna u odnosu na druge
              južnoslavenske zemlje i države pokazuje
              kako demografsko-etničku, tako i geopo-
              litičku stabilnost.
                 Povijest Južnih Slavena i općenito
              Balkana predstavlja historiju seoba, ne
              samo naroda nego i njihovih država. Bos-
              na u tom pogledu predstavlja historijski
              izuzetak. Ona se za razliku od okolnih
              i daljih balkanskih zemalja nije tokom
              svoje historije selila niti cijepala, nego
              je u kontinuitetu od njenog prvog spo-
              mena 949. kao male zemlje, oko izvora i
              gornjeg toka istoimene rijeke, pa do aus-
              trougarske okupacije, odnosno do danas,
              egzistirala bilo u svom užem, bilo širem
              teritorijalnom okviru i obimu. Njeno   Bizanta i franačke države, a kasnije Srbije   veće slavensko ili antsko pleme naselilo
              geopolitičko središte je od početka bilo   i ugarsko-hrvatskog kraljevstva, nastojala   u srednjoj Bosni i dijelu Dalmacije, pa
              i uvijek ostalo na prostoru sarajevsko-vi-  izboriti i odrediti vlastiti politički iden-  je po njemu središnja južnoslavenska ze-
              sočko-zeničke kotline. Vremenom se po-  titet, odnosno izboriti i očuvati svoju dr-  mlja dobila svoje ime.
              jam Bosne proširio na okolne župe i ob-  žavnu samostalnost.             Prva sasvim pouzdana vijest o Bosni
              lasti, pa se već za vrijeme bana Stjepana   U nauci nema jedinstvenog mišljenja   potječe iz sredine X st., kada je bizantski
              II Kotromanića, u trećoj deceniji XIV st.,   o postanku i značenju imena Bosna. Sva   car Konstantin Porfirogenit spominje
              Bosna kao država prostirala od Save do   mišljenja o tom pitanju mogu se svrstati   u svom djelu De administrando imperio,
              mora i od Drine do Cetine. Bošnjački se   u dvije grupe, mišljenja je historičar prof.   kao malu zemlju („horion Bosona“) oko
              etnos javio i razvio na tlu srednjovjekov-  dr. Mustafa Imamović. U prvu grupu spa-  izvora, gornjeg i srednjeg toka istoime-
              ne Bosne, odnosno kasnijeg Bosanskog   daju ona po kojima je ime Bosna ostalo   ne rijeke, u kojoj se nalaze i dva grada
              ejaleta ili pašaluka, šireći se tokom stol-  od nekog starijeg i stranog naroda koji   Katera i Desnek. Katera ili prostor grad
              jeća postepeno i na okolne zemlje koje   je tu živio prije dolaska Slavena. Razni   (kastron), odnosno Gradac, vjerovatno se
              su ulazile u njegov sastav.        pisci su tako ime Bosna dovodili u vezu   nalazio negdje na širem prostoru današ-
                 U geopolitičkom i kulturnohistorij-  bilo s tračkim i ilirskim, bilo s rimskim   njeg Sarajeva. Ime Desneka, drugog gra-
              skom pogledu povijesna sudbina Bos-  etničkim i geografskim nazivima i poj-  da-utvrde u Bosni, u nauci se općenito
              ne bitno je određena podjelom Rimskog   movima koje su Slaveni tu jednostavno   dovodi u vezu s ilirskim plemenom De-
              Carstva na Istočno i Zapadno, koju je   zatekli. Na drugoj strani su mišljenja da   sidijati, koje je živjelo na potezu od Breze
              konačno 395. izvršio rimski imperator   su Slaveni koji su se doselili na područ-  do Visokog. Za Visoko s okolinom, kao
              Teodosije. Linija podjele išla je dobrim   je središnje ili matične zemlje Bosne   kasnije središte srednjovjekovne bosan-
              dijelom rijekom Drinom kao istočnom   donijeli to ime sa sobom, kao što su uči-  ske države, uglavnom se koristio jedno-
              bosanskom granicom. Bosna je tako po-  nila i neka druga staroslavenska pleme-  stavno naziv Bosna. Pored Bosne, Porfi-
              stala graničnom zemljom ne samo između   na, u prvom redu Hrvati i Srbi. Po tome   rogenit spominje i neke druge oblasti i
              dvaju posebnih političkih entiteta nego   je u slavenskoj pradomovini, negdje iza   mjesta koja su kasnije postepeno ulazila
              istovremeno i dviju kulturno-vjerskih i   Karpata, živjelo pleme Bosna ili istoi-  u sastav bosanske države. Tu je na prvom
              političkih tradicija koje se postepeno ob-  meni plemenski starješina. U prilog toj   mjestu oblast Soli, s istoimenim gradom
              likuju, latinske ili rimokatoličke na zapa-  postavci išla bi činjenica da se Bosna u   Salines, zatim oblasti Trebinje, Zahuml-
              du i grčkopravoslavne na istoku. Njihovi   srednjovjekovnim izvorima srazmjer-  je i Neretljanska oblast, koju Porfiroge-
              politički i vjersko-kulturni interesi i ut-  no često spominje kao muško ili žensko   nit naziva Paganijom. Pored toga, tu su i
              jecaji upravo se prepliću na tlu Bosne. U   lično ime ili kao toponim, najčešće u   župe pljevljanska (Pleba), imotska (Emo-
              tom smislu, Bosna je još od ranog sred-  Dalmaciji, ali i u Panoniji i Podunavlju.   ta) i hlivanjska (Hlebina), s istoimenim
              njeg vijeka, kao granična zemlja između   Odatle bi se moglo zaključiti da se neko   nastanjenim gradom.


                                                                                                                  69
                                                                                                        STAV 23/6/2023 69
                                                                                                              /
                                                                                                             6
                                                                                                               2
                                                                                                                23
                                                                                                                0
                                                                                                          V
                                                                                                         TA
                                                                                                        S
                                                                                                             /
                                                                                                           23
   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74