Page 64 - STAV broj 433 - 434

KULTURA

poimanja životne realnosti i što još ne. Dok s knjigom oplemenjujući se njezinim mo- sačuvati. Nazovimo je uvjetno: CIVILIZA-
ja na planu modifikacije izraza i usavršava- gućnostima i dopunjujući je tamo gdje CIJA ZA JEDNOKRATNU UPOTREBU.
nja forme otišao vrlo daleko, na planu ko- njezin govor počne patiti od „starosne“ Ona proizvodi glačala za put što se nakon
munikacije s potrošačem svojih proizvoda insuficijencije? upotrebe bacaju... Konzerve same griju
pokazuje izrazitu nesuvremenost. Kao da je na pomolu doba zaborava jelo što se nalazi u njima... Jedna tvornica
kulture, pogotovo one koju predstavlja pravi usisivače za prašinu koji traju točno
II umjetničko stvaralaštvo. Kadikad se stje- tri mjeseca. Ni manje ni više: tri mjeseca.
če dojam da dolazi doba u kojemu kultura Rok trajanja: tri mjeseca! Vjenčane, balske
Prije nekoliko godina mogli smo ne neće više biti ogledalo u kojem se – kako i druge haljine garantirano će poslužiti ne
jednom i ne na jednom mjestu čitati ese- je mislio, na primjer, Konoje Fuminaro u samo za jedno vjenčanje, već i za ponovni
jističke i kritičarsko-feljtonistička štiva svojim „Filozofskim spisima“ – odrazuje pokus. Ne klonite duhom, građani! Kupi-
kojima se navješćuje apokalipsa Gutten- tradicija. Čini se da kultura neće više biti te li fotoaparat za jednokratnu upotrebu,
bergove civilizacije. Umjereniji futurolo- ključ pomoću kojeg se mogu otvoriti vrata dobit ćete dvanaest snimaka jedinstvene
zi uvjeravali su nas da će na pragu novog svijesti jednog naroda i njegovih institucija. tehničke korekcije. I još da se zna: navi-
senzibiliteta i potreba pisano slovo i dalje Askeza duhovne kulture je znak krize egzi- kavanje ljudi na predmete za jednokrat-
biti njegovano, ali da će doći do velikih stencije. Apsurdnost je okus svakodnevice. nu upotrebu ne vrši se nekom posebnom
prestrojavanja literarnih rodova. Pošto se Nalazimo se u nekom interegnumu stvara- propagandom, nije običaj, niti političkim
moderna literatura pretvara u instituciju, nja nove civilizacije i nove kulture zasno- ili crkvenim pritiskom. Nije potrebno. Ča-
način pjevanja morat će se prilagoditi po- vane na znanstveno-tehničkoj revoluciji. robnost jeftinog i efemernog danas je veća
trošačkom mentalitetu. Prema tome, sušti- Poremećene su etičke, političke i religijske nego što je ikada bila.
na opisa neće više biti čovjek, nego pred- norme temeljene na neprikosnovenim hi- GLAS II: Moderna umjetnost se pona-
met. Čitalačka publika će kao znak dobrog jerarhijskim odnosima. Osnovna oznaka ša kao umorni putnik: mlitavo, bezvoljno,
ukusa slaviti samo ono što je avangardno. suvremenosti je zbunjenost. Tehnokracija kaćiperno, razdražljivo. Kadikad je i nihi-
Pripovijetka će se, govoreno je, postupno je religija modernog čovjeka, a stvaralački listička, konfuzna, destruktivna, apsurd-
obogaćivati esejom da bi jednom možda i um – podređeni genij. Protagoniste moder- na, bez nade, bez života, bez budućnosti!
prestala posjedovati samosvojnost, a ro- nog u umjetnosti smatraju lakrdijašima, a GLAS I: Hoćete li knjigu za jednokrat-
man će tijekom vremena gubiti klasična njihove tvorevine dosadnom šalom. Nikada nu upotrebu? Imat ćete je.
obilježja, pogotovo ona koja su ga kadikad nije postojao toliki razdor između moder- GLAS II: Knjiga, napisana i objav-
približavala poeziji lirskog kova. Draž i ne umjetnosti i publike. Vrijeme visoko ra- ljena knjiga, nikad nije napisana ako nije
potreba literature bit će, pisali su, obliko- zvijene tehnologije i raspadanja klasičnih dospjela u misao i duh čitalaca.
vanje misaone strukture, a to znači: knji- i tradicionalnih vrijednosti traži svoj tip GLAS I: Izrazita sklonost k zabav-
ževnost kojoj je osnovna podloga esej bit umjetnosti i kulture. Suvremena civilizacija ljačkom unutar područja umjetnosti, ru-
će zapravo polje križanja znanosti i umjet- je svjesna podvojenosti privređivačke dje- šilački nagoni, nevjerovanje u dublji smi-
nosti. Dosadašnje forme ustupat će mjesto latnosti i umjetničkog stvaralaštva, ostva- sao lijepog i istinitog, eto pravog apsurda!
fakticitetu, ne samo onome što je viđeno renja i uživanja, proizvođenja i trošenja. Može li čovjek živjeti s onim što posjeduje
već i na izvjestan način proučeno, a naroči- Ne traži ničije apriorne žrtve. U stanju je i samo s njim?
to onome što je okvireno prepoznatljivom platiti ono što kupi. Ne kupuje samo zato GLAS II: Govorite ozlojađeno! Čini se
lokacijom. Modernu istinu o oblikovanju što su joj suvišni predmeti potrebni, već da pripovijedate u ime otuđenosti! Umjet-
lijepog bit će potrebno, znači, i dokaziva- da se obrani od nasrtljivaca, a i da iskaže nici se uglavnom bave apsurdom, živa ljud-
ti, a ne samo proosjećati. svoju ekonomsku moć. Ne zabrinjava je ska ličnost kao da ih i ne interesira!
Znači li to da knjiga počinje odumira- ni to što nema neko ovjekovječeno ubje- GLAS I: Može li se radosno živjeti u
ti? Ili je skori kraj „Guttenbergove galak- đenje u politici, religiji, filozofiji, ljubavi. saznanju da si apsurdni čovjek? Umjesto
sije“ u vezi s nastupanjem elektronske ere Neprestano trči da zbrine svoju sutrašnji- ljubavi – mržnja, umjesto bratstva – ne-
zloslutna šala kanadskog sociologa Mars- cu, a na nju zapravo i ne misli, ne da joj se, prijateljstvo, umjesto dostojanstva ličnosti
halla McLuhana? Mogu li veliki pronalasci nema potrebe, ne interesira je ni svoja niti – ništavnost! Vlast se osvajala ne samo
našeg doba sasvim „uništiti“ knjigu, ili će bilo čija sutrašnjica. Važniji joj je automo- zaslugama, sposobnostima i moralnim vri-
radio, televizija, film, magnetofon, mikro- bil nego knjiga ili opera. Ne želi i ne umi- jednostima, već i naklonošću vođe grupe!
film, kompjuter spretno i sretno surađivati je ničemu robovati. Radije će baciti nego
O AUTORU

Književnik Nusret Idrizović (Bijelo Polje, 1930. – Zagreb, 2007) knjigu pripovjedaka „Borkina ljubav“, te romane „Ne zaboravi
bio je poznat kao pisac povijesne sudbe Bosne od srednjovje- sviralu baćo“, „Smrt nije kraj“, „Mrav i aždaha“, „I noć…i dan“;
kovlja do danas. Najbolju je recepciju doživio u Hrvatskoj, gdje je „Divin“, „Ikona bez boga“ i „Vučje grlo“. Autor je mnogih radio-
primio dvije ugledne nagrade (knjiga „Kolo bosanske škole smr- drama i radiokomedija, između kojih izdvajamo: „Bezazlene vu-
ti“ dobila je nagradu Željezare „Sisak“ kao najbolja knjiga eseja kove“, „Obračun“, „Koga voli Ladislava“, „Pismo idolu“, „Nasilje
objavljena u bivšoj Jugoslaviji godine 1984, a knjiga „Kolo tajnih hipotalamusa“, „Apage, satanas“. Uz to, Idrizović je dramatizirao
znakova“ nagrađena je najvišom hrvatskom nagradom „Vladimir više od stotinu romana domaćih i stranih autora za zagrebačku
Nazor“). No, taj proces prepoznavanja još nije završen jer riječ radijsku emisiju „Radio roman“. Napisao je nekoliko scenarija i
je o pjesniku, romansijeru, esejisti, radijskom piscu i dramatur- sinopsisa za dokumentarne i igrane filmove, a prevođen je na više
gu. Njegova trilogija, koja uz rečene knjige ubraja i naslov „Kolo jezika. „Stav“ iz autorove bogate književne ostavštine objavljuje
svetog broja“, po svojoj stilskoj i sadržajnoj osebujnosti i danas slabo poznate eseje i putopise. Žanr je to u kojemu je Idrizović
zadržava kultni status. Spomenimo još njegove knjige pjesama: briljantno funkcionirao te je doista velika šteta da iza sebe nije
„Tišine se ne mogu odreći“, „Zvona i usne“; monografiju „Kozara“; ostavio obimniju građu.

64 23/6/2023 STAV