Page 56 - STAV broj 373 - 374

DRUŠTVO

Među podignutim vjersko-prosvjetnim
objektima na prvom se mjestu spominje naj-
ljepši spomenik među njegovim zadužbina-
ma, džamija Ferhadija. Ova džamija podignu-
ta je na prostoru između potoka Crkvine i
rijeke Vrbas, u nekadašnjem Donjem Šeheru.
Ona je predstavljala najvredniji arhitekton-
ski spomenik islamske kupolne bogomolje
razvijenog tipa na našem tlu. Još u vrijeme
njenog dovršavanja pjesnik Sipahi označava
je kao velebnu bogomolju, a Evlija Čelebi je
u svom Putopisu još 1660. godine okarakte-
rizirao džamiju poput carske. iz Mimar Sinanove škole i da se pritom ra- pred Ferhadijom, i služio je sve do izgrad-
dilo o nekom od najsposobnijih učenika”. nje modernog vodovoda 1908. godine. Fer-
MIMARA SINANA ŠKOLA Uz Gazi Husrev-begovu džamiju u Sarajevu, had-paša je podigao novu tvrđavu u Banjoj
Iako o njenom arhitekti nisu nađeni banjalučku Ferhadiju ubraja u rijedak tip Luci, današnji Kastel, te cijeli niz drugih
nikakvi pisani podaci, analizirajući njenu tzv. zavijeli džamija, koje su veoma rijetko objekata oko Kastela.
strukturu, Džemal Čelić došao je do “ne- podizane na našim prostorima, a podizali Posljednje dvije godine života Ferhad-pa-
sumnjivog zaključka da je organizator i ru- su ih samo najveći pokrajinski funkcioneri. ša je proveo na namjesničkoj stolici budim-
kovodilac posla bio dobavljen iz Carigrada, Ove džamije imaju višeprostorni koncept u skog vezira, gdje je u zasjedi koju je napravio
obliku izvrnutog slova T, sa šadrvanom u njegov rob mučki ubijen septembra 1590.
dvorištu. Ferhad-paša je ovaj vjerski objekt godine. Posmrtni ostaci, prema ranije iska-
podigao od dobijenog ratnog plijena, od- zanoj želji rahmetlije, preneseni su u Banju
nosno novca koji je dobio kao otkupninu Luku i ukopani u turbe podignuto uz nje-
za Wolfa Auersberga nakon Budačke bitke. govu džamiju Ferhadiju.
Historičar Pečevija o tome kaže: “On ga U knjizi Elme Korić stoji da je ubistvo
je (Wolfa Auersberga) oslobodio uz cijenu Ferhad-paše bilo posljedica pobune janji-
trideset hiljada zlatnika i sto muslimanskih čara. “Posada Budima i Pešte je digla bunu
zarobljenika. S ovim novcem je dao da se sa- zbog šestomjesečnog zaostajanja s isplatom,
gradi džamija u Banjoj Luci.” To potvrđuje ubila namjesnika Ferhada i ista sudbina bi
i natpis na džamiji, koji je, prema Mehme- zadesila i defterdara da nije pobjegao. (…)
du Mujezinoviću, u tri stiha na turskom je- Temišvarski paša Mustafa prebačen je u Bu-
ziku isklesan na kamenoj ploči veličine 65 dim, a za istragu su bili poslani jedan mutefe-
x 85 cm, koja je bila uzidana nad glavnim rika i čauš koji su pronašli krivce. Trideset
ulazom u ovu džamiju. Natpis je bio mje- petero su objesili za primjer drugima, a više
stimično vokaliziran i ukrašen, napisan je aga je smijenjeno. Godinu potom je Meh-
lijepim sulus-pismom. med-paša, sin velikog vezira Sinana, postao
Što se tiče ostalih objekata u sklopu budimskim namjesnikom.”
Ferhad-pašinog vakufa, ističe se i turbe u
dvorištu džamije, koje je podigao još dok je OTKUPNINA I TURBETA
živio u Banjoj Luci, planirajući da tu bude Alija Bejtić u svom radu Banja Luka
ukopan nakon smrti. Ovo turbe također pod turskom upravom piše kako je, po predaji
se spominje u vakufnami, kao i dvojica koja je vjerovatno istinita, Ferhad-paša sa-
turbedara koji će čuvati i održavati turbe. gradio tu džamiju i ostale svoje zadužbine
Ferhad-paša je u Banjoj Luci podigao i broj- otkupninom, što ju je dobio za oslobođenje
ne privredne objekte. Pored 200 dućana, zarobljenog grofa Wolfa Engelharda von
dao je sagraditi han i karavan-saraj ispred Auersperga nakon što mu je oca Herberta,
džamije, a određena sredstva namijenio je generala austrijskog cara Maksimilijana II,
za izgradnju bezistana i još jednog hana po do nogu potukao 22. septembra 1575. godi-
potrebi. Osim karavan-saraja u Banjoj Luci, ne kod rječice Radonje i mjesta Budačkog u
za kojeg u svojoj vakufnami određuje da se Hrvatskoj. U ime otkupnine za mladog Auer-
u budućnosti prekrije olovom, podigao je i sperga, Ferhad-paša je dobio 30.000 dukata
još šest hanova, i to u Livnu, Ravnom, Do- i stotinu muslimanskih vojnika koji su bili
brunu, Sogubini, Kratovu i Svinjaru. pali u sužanjstvo neprijatelju.
U ovom je periodu u Banjoj Luci po- O tome otkupu mladog Auersperga i iz-
dignut i Ferhad-pašin imaret, koji je bio u gradnji Ferhadpašinih zadužbina sačuvala
funkciji i sredinom 17. stoljeća, što vidimo se, pored više priča, i jedna narodna pje-
iz opisa Evlije Čelebije: “Ferhad-pašin ima- sma, koja se, zanimljivo, dobro podudara s
ret čiju veledušnu sofru i danas besplatno faktičnim stanjem. Da je ta pjesma sačuva-
uživaju putnici i namjernici. U blizini dža- na od zaborava, zasluga je učitelja i vrijed-
mije Ferhad-paša je sagradio i jedan hamam nog folkloriste Antuna Hangija, koji je do
koji je imao svoj vodovod koji je Ferhad-pa- nje došao, kako sam veli, teškom mukom i
ša Sokolović izgradio 1579. godine tako što poslije je objavio najprije u svome radu Ba-
je glinenim cijevima proveo vodu iz vrela njaluka. Grad i okolica u Školskom viestniku
Bejbunara, iz kojeg je opskrbljivan i šadrvan od 1903. godine.

56 29/4/2022 STAV