Page 46 - STAV broj 169

DRUŠTVO

zna arapski i ozbiljno se njime bavi zna da međuetničke, međukonfesionalne, ve-l-medžuse, vellezine ešreku, innallahe
je to konstrukcija apsolutne negacije. “Ne međunacionalne. Mislim da se tu stječe jefsilu bejnehum jevme-l-kijame.” Korkut
postoji, nije moguća prisila u vjeri”, imamo bitno drugačiji dojam. Drugo, stječe se ovo prevodi: “Allah će na Sudnjem danu
tu konstrukciju koja je tako bezuvjetno i slika o Bogu, dž. š., kao jednom subjektu odvojiti vjernike od Jevreja, sabijaca, kr-
jasno kazana. Ali, kada se kaže “Inne-d- koji nije neko ko samo strašno kažnjava šćana, poklonika vatre, i mnogobožaca.”
dine ’ind Allahi-l-islam”, moramo se za- i ko samo zabranjuje. Naprotiv. Tu ima Dakle, u svom prijevodu vjernike je izdvo-
pitati da li ima tu ikakvog isključivanja i jedna potpuno druga slika, jer Bog, dž .š., jio, a sve što slijedi stavio je u istu ravan,
ikakve negacije. Ima li, na koncu, uopće sve čovjeku pruža. Čak, ako se prate ajeti tako da su u istu poziciju došli i Jevreji i
neke poredbene forme u kojoj se odvagu- kroz Kur’an koji govore o tome šta je sve kršćani, koji su monoteisti, s politeistima.
je koja je vjera bolja, a koja gora? Kada se Bog, dž. š., upokorio i podredio čovje- To je katastrofalno. Ne znam jesu li ti lju-
vratimo konstrukcijski izrazu i rečenici ku, naći će se da su tu i Sunce i Mjesec, di koji o tome govore i ovo citiraju svjesni
kako je Bog, dž. š., postavio, doslovno ova pa čak i zvijezde. Dakle, priređuje Bog, onoga što govore. To je optužba na našu
rečenica znači: “Zaista je vjera kod Alla- dž. š., kosmos u cjelini da bi priredio uv- monoteističku braću koja vjeruju u Boga.
ha islam.” Nigdje ovdje nemate nikakvog jete da stvori čovjeka i kaže da mu je to Ja to prevodim ovako: “Uistinu, oni koji
isključivanja niti negiranja. Zato mora- obitavalište. I ne samo to, već ga prati od uzvjeruju, kao i oni koji se drže jevrejstva,
mo pokušati iščitavati dodatna značenja, prvog čovjeka na Zemlji poslanstvom, jer je te sabijci, kršćani, zaroastrovci i višebošci,
s tim da nema govora da se ovo dovodi u Adem, a. s., i sam poslanik, i neprestano ga sve će njih Bog na Kijametskom danu po-
poziciju negiranja bilo čega drugog. Da kroz povijest prati Objavom. To je sasvim odvajati.” I sam Uzvišeni Bog na više mjesta
je Bog htio to kazati, pa u Njega imaju sa- evidentno. Bog nije tako strašan kako ga u drugim ajetima svim monoteistima daje
svim konkretne konstrukcije kojima se to neki razumijevaju i predstavljaju. S dru- garanciju. Recimo, imamo 62. ajet 2. sure
iskazuje, i On ih dobro zna. ge strane, milost je Božija sveobuhvatna. (El-Bekare), gdje Bog kaže: “Onima koji
STAV: Zbog čega ste se odlučili da fusnote Bog, dž. š., do te je mjere pravedan da mi uzvjeruju, te jevrejima, kršćanima i sabij-
stavite odmah ispod prijevoda? nismo ni sami svjesni da ga u nekim situa- cima koji vjeruju u Boga i u onaj svijet, te
KARAMAN: Jako je važno da se odmah cijama optužujemo za nepravednost razu- čine dobra djela, doista, pripada nagrada
na licu mjesta s fusnotama pojasni šta se mijevajući neke stvari na pogrešan način. kod njihovoga Gospodara, i za njih se ne
na šta odnosi. To ustvari podupire znače- STAV: Spomenuli ste prepoznavanje po- treba bojati, niti se oni trebaju žalostiti.”
nje iz osnovnog teksta prijevoda, odno- sebnog međuvjerskog, međunacionalnog Ovdje se kao uvjet spasenja spominje samo
sno upućuje na još neke pravce o kojima odnosa u Kur’anu. Kako ste pristupili ovoj vjerovanje u Boga i u Sudnji dan, te da se
se na određenom mjestu može razmišljati. problematici? pritom čine dobra djela, a ne spominje se
Pošto su fusnote u funkciji pojašnjenja i KARAMAN: Jako je važno pojmovno raz- ni vjerovanje u Muhammeda, a. s., niti u
upute na moguća druga značenja, ja sam se graničiti šta su “Jehud”, “Nesara”, “Mušri- Kur’an. Ovaj ajet citiram upravo da bih
na svakom mjestu gdje nisam bio sasvim kun”, “Ellezine Amenu” i bilo koja dru- podupruo ovu tezu da u prvom ajetu ne
siguran da nešto treba potencirati blago ga grupacija koja se u Kur’anu spominje. možete svrstati ljude kojima je Bog, dž. š.,
ograđivao. Na nekim mjestima koja nisu Evo, naprimjer, za “Benu Israil” ne može garanciju dao u istu grupu s politeistima.
mogla biti odgonetnuta i direktno sam ka- se kazati da su to Jevreji. To su Izraelićani, Zna se kada se kategoriziraju težine grije-
zao da nisam uspio odgonetnuti šta se krije potomci Božijeg poslanika Jakuba koji je ha, da je širk najveći grijeh i da će Allah,
iza tog ajeta. Naravno, kada je kur’anski nosio nadimak Israil. Nisu to Jevreji, to su dž. š., sve oprostiti osim širka.
tekst u pitanju, morate naići na poteško- muslimani, ako ćemo ih već konfesionalno STAV: Smatrate da se muslimani i čitav
će koje ne možete adekvatno prevesti jer imenovati. Ne mogu se miješati pojmovi islamski svijet zatvara u sebe i konzervi-
nekada i ne znate šta se, zapravo, krije iza “Benu Israil” i “Jehud”. Svi su poslanici ra. Vjerovatno je tome doprinijelo takvo
neke rečenice, i ja se na ovaj način poma- isti, jer mi kažemo da vjerujemo u Božije razumijevanje islama, a i Kur’ana?
lo i branim ako negdje nisam uspio iznaći poslanike i Božije kitabe, ne izdvajamo ni- KARAMAN: Nama je u biti nasušno po-
najprikladniji izraz. koga, a i Kur’an nas instruira da je to tako. trebna neka reinterpretacija i svježije razu-
STAV: Zbog čega smatrate da je važna ta Kako možemo reći da je bio Jevrej neki od mijevanje velikog broja kur’anskih ajeta,
dosljednost u prevođenju? Kakve novine Božijih poslanika? Pa on je musliman. Ov- kao i revizija nekih povijesnih stvari koje
Vaš prijevod donosi? dje se upravo moramo vratiti na suštinu
KARAMAN: Kad se moj prijevod pročita značenja pojma “islam”. Svi su poslanici
od prve do posljednje stranice, i ako se oz- poslani od istog Gospodara i svi su, suštin-
biljno čita, promišlja i prate fusnote, uvjeren ski gledano, donosili istu poruku. Meni je
sam da on itekako ostavlja drugačiji dojam tipičan primjer Korkut, koji je napravio
i o Bogu, dž. š., i o svijetu, i o ovim bitnim katastrofalnu grešku prevodeći 17. ajet
međuljudskim relacijama, uključujući 22. sure (Al-Hadždž): “Innelezine amenu,
vellezine hadu, ve-s-sabi’ine, ve-n-nesara,

Meni je tipičan primjer Korkut, koji je napravio katastrofalnu
grešku prevodeći 17. ajet 22. sure (“Al-Hadždž”). Korkut je
prevodi: “Allah će na Sudnjem danu odvojiti vjernike od Jevreja,
sabijaca, kršćana, poklonika vatre, i mnogobožaca.” Dakle, u
svom prijevodu vjernike je izdvojio, a sve što slijedi je stavio u
istu ravan, tako da su u istu poziciju došli i Jevreji i kršćani, koji
su monoteisti, s politeistima. To je katastrofalno

46 31/5/2018 STAV