Page 73 - STAV broj 233
P. 73

djela namijenjenih djeci svih uzrasta. Iako
                                                                               se naša država suočava s problemom niske
                                                                               stope nataliteta, smatram da bi ovakav pri-
                                                                               stup mogao biti društveno koristan kao i
                                                                               profitabilan, uzevši u obzir bosanskoherce-
                                                                               govačku dijasporu koja nerijetko izražava
                                                                               interesiranje za upravo ovakvom vrstom
                                                                               literature. Roditelji u velikom broju izra-
                                                                               žavaju želju da njihova djeca ne zaborave
                                                                               ili da nauče bosanski jezik. Također, pla-
                                                                               niram se fokusirati na literaturu koja ima
                                                                               za cilj jačanje bosanskohercegovačkog
                                                                               identiteta – nešto što je prijeko potrebno
                                                                               našem društvu kako unutar granica drža-
                                                                               ve, tako i izvan nje. Sve češće čujemo pri-
                                                                               mjedbe “odgovornih” da nedostaje kvalitet-
                                                                               na dječija literatura na bosanskom jeziku,
                                                                               kako niko ništa ne čini na planu razvoja
                                                                               i jačanja političke svijesti Bošnjaka, a da
                                                                               pritom “odgovorni” ne čine ništa, ili go-
                                                                               tovo ništa, da bi se pomoglo izdavačima.
                                                                               Sama konstatacija, a i ona se prečesto čuje
                                                                               u našem javnom prostoru, kako postajemo
                                                                               kulturna kolonija, ne znači ništa ako se ne
                                                                               borimo da vlastitom produkcijom spriječi-
                                                                               mo svaku vrstu kolonizacije naše svijesti.
                                                                               Nedostatak znanstvene literature pred-
                                                                               stavlja poseban problem. Budući da sam
                                                                               se, nakon završene Medrese “Osman ef.
                                                                               Redžović” u Visokom, obrazovala na In-
                                                                               ternacionalnom univerzitetu u Sarajevu
                                                                               (IUS), gdje ovih dana branim doktorsku
                                                                               disertaciju, mogla sam steći uvid u apso-
                                                                               lutni nedostatak znanstvene literature na
                                                                               bosanskom jeziku. Ne mislim da će iko od
                                                                               bosanskih izdavača moći riješiti taj pro-
                                                                               blem jer se radi o obimnoj literaturi koja
                                                                               je namijenjena malom broju konzumenata,
                                                                               pa bi bilo nemoguće finansijski opravda-
                                                                               ti sve troškove koji podrazumijevaju pla-
                                                                               ćanje autorskih prava, prijevoda, lekture,
                                                                               korekture, prijeloma, dizajna, štampe u
                                                                               malom tiražu...

                                                                               STAV: Koliko je hrabrosti i smjelosti po-
          Štetnost prekomjerne upotrebe ekrana   drugu grupu spomenutih žanrova za koju   trebno da se u takvom društvenom kon-
          posebno je izražena i naglašena kod djece   većina još uvijek prognozira prolongiranu   tekstu pokrene izdavačka kuća?
          mlađeg uzrasta, koja zapravo predstavlja-  upotrebu u printanoj formi u budućnosti.   AYDIN: Hrabrost i smjelost jedan su od
          ju jednu od ciljanih grupa Izdavačke kuće   Ovo naglašavam imajući iskustvo dodi-  ključnih faktora za pokretanje bilo kakvog
          “Slovo bosansko”. Printane knjige još uvi-  plomskog i postdiplomskog studija, gdje   biznisa u Bosni i Hercegovini, posebice
          jek predstavljaju najpopularniji oblik či-  smo većini stručne literature, a sva je bila   izdavačke kuće. Jedan od presudnih fak-
          tanja u svijetu, posebno u slučaju zemalja   na engleskom jeziku, imali pristup isklju-  tora jeste činjenica da sam imala tu sreću
          u razvoju poput Bosne i Hercegovine. Po-  čivo u elektronskoj formi. Potrudila sam   da sam odrasla okružena knjigama i kroz
          sebice je važno naglasiti da je najbrži rast   se da svaki naslov, bez izuzetka, pronađem   cijelo djetinjstvo i ranu mladost blisko sa-
          popularnosti digitalnih i audioknjiga za-  u printanoj formi. Nije mi padalo napa-  rađivala i učestvovala u aktivnostima više
          bilježen u slučaju knjiga koje se generalno   met da ispite spremam buljeći u monitor.  izdavačkih kuća. Naš trpezarijski sto, a ne-
          čitaju samo jednom i uključuju žanrove po-                           rijetko i cijeli dnevni boravak, češće je bio
          put krimića, beletristike i (auto)biografija   STAV: Koje praznine prepoznajete u na-  zatrpan isprintima različitih naslova na
          poznatih ličnosti. Žanrovi koji obuhvataju   šoj naučnoj i književnoj produkciji koje   kojima je valjalo uraditi urednički posao,
          izdanja koja se upotrebljavaju češće, poput   bi mogla pokriti Vaša izdavačka kuća?  nego tanjirima i priborom za jelo. Sanjala
          djela od historijske, akademske kao i djela   AYDIN: Nedostatak čitalačke kulture u   sam o tome da se na neki način i sama po-
          sentimentalne vrijednosti te literatura za   Bosni i Hercegovini veoma je izražen i pri-  trudim kako bi i drugi mogli imati slično
          djecu, još uvijek su znatno popularnija u   mjetan, a za izdavače i primaran problem.   djetinjstvo. Kroz spomenute saradnje već
          printanoj formi. Djela koja planiram izda-  Moja namjera jeste razvijanje čitalačke na-  sam stekla određeno iskustvo, a budući da
          vati kroz “Slovo bosansko” ubrajaju se u   vike kod naših najmlađih kroz produkciju   je mnogo lakše biti hrabar i smion dok si


                                                                                                   STAV 22/8/2019  73
   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78