Page 74 - STAV broj 233

KULTURA

mlad, smatrala sam da je već sada povo- STAV: Vaš prvi projekt bio je nedavno prijevoda Kur’ana na bosanski jezik, u
ljan trenutak za prvi korak ka ostvarenju štampani prijevod Kur’ana Ali Rize Kara- vrijeme kada su se vodile žustre polemike
sna. Ovdje moram naglasiti da je glavni i bega. Zbog čega ste odlučili da Vaš prvi oko same primjerenosti i dozvoljenosti po-
odgovorni urednik “Slova bosanskog” naš izdavački projekt bude prijevod Kur’ana kušaja prijevoda Kur’ana na druge jezike,
dugogodišnji radnik u izdavaštvu i prijatelj (da počnete s bismilom, što bi rekao naš i to sve, uz krajnji napor, o vlastitom troš-
moje porodice Samir Kamenjaš. Moram narod)? Šta time poručujete? ku. Povrh poteškoća pri prevođenju koje
priznati da on snosi dobar dio krivice za AYDIN: Kao što ste i sami naveli, svaki proizlaze iz same nadnaravnosti kur’an-
ovu odluku. dobar posao počinje bismilom, shodno skog stila, strukture i izražajnih moguć-
tome, izdavanje prijevoda Kur’ana sma- nosti, Karabeg se suočavao i s problemom
STAV: S kakvim se izazovima suočava bo- trala sam primjerenim prvim objavlje- nedostatka primjerene i općeprihvaćene
sanskohercegovačko izdavaštvo danas? nim naslovom svoje izdavačke kuće. To je islamske terminologije na bosanskom je-
AYDIN: Bilo bi najbolje da preskočimo svojevrstan simbol potvrde mog identite- ziku. Iz tog razloga, u njegovom prijevodu
ovo pitanje pa da se nađemo za nekih pet- ta muslimanke. U Medresi smo najčešće nailazimo na izraze poput prorok, umjesto
šest godina kako bih Vam dala kvalitetan koristili prijevode Besima Korkuta i aka- poslanik ili pejgamber, Gospod umjesto Bog,
odgovor. Moja saznanja o problemima iz- demika Enesa Karića. Nadalje, u procesu ili, pak, vaskrsnuti, desnica Božija i sl. Sto-
davača ne mogu biti iskustvena, budući odabira Karabegovog prijevoda značajnu ga, po mom mišljenju, Karabegov prije-
da je “Slovo bosansko” tek registrirano, je ulogu igrala činjenica da je bio Mosta- vod Kur’ana nenamjerno ističe i stavlja
moja saznanja čisto su informativne na- rac, što je također simbol mog identiteta, fokus čitaoca na sličnost islama s drugim
ravi. Ako pažljivo proguglate, “čut ćete budući da moja porodica vodi porijeklo iz religijama zastupljenim na našim prosto-
nesnosnu buku” koju proizvode izdavači Mostara, a tu sam provela i jedan dio svog rima, bez da islam prikazuje na iskrivljen
iz cijele regije. Svi, ili gotovo svi izdavači ranog djetinjstva. Moji rahmetli djedovi način. Ovakva perspektiva, u kombinaciji
kukaju, a jednovremeno uporno nastavljaju porijeklom su iz južne Bosne, dedo Hadže s ostalim prijevodima Kur’ana na bosanski
biti izdavači. Ja sam sebi stavila u zadatak iz Nevesinja, a dedo Bećir iz Počitelja... jezik, ima značajan doprinos za shvatanje
da okupim grupu mladih obrazovanih en- Ovdje se posebno moram zahvaliti aka- islama svih ljudi s ovog govornog područ-
tuzijasta koji vjeruju u iste ciljeve. Učinit demiku Enesu Kariću, koji mi je ustupio ja, i muslimana i nemuslimana.
ću sve da “Slovo bosansko”, ako Bog da, Uvodno slovo Karabegovom prijevodu, za-
uspije kao izdavačka kuća, a ako ne, bit pravo, uvodnu studiju na 60 stranica Krat- STAV: Naziv Vaše izdavačke kuće na ko-
će mi žao, djelatnost se uvijek može preo- ka povijest prevođenja Kur’ana na bosanski, ricama Karabegovog prijevoda Kur’ana
rijentirati. Znate, kad dođete kod notara srpski i hrvatski jezik. pisan je u stilu bosančice, pri čemu je
da vam napravi odluku o osnivanju, vidite slovo “a” doslovno pisano bosančicom.
šta sve stoji u registraciji firme: od izvoza STAV: Kakvo je mjesto Karabegovog prije- Neobično je vidjeti stil i slova srednjo-
trupaca do uvoza polovnih automobila, voda u odnosu na druge prijevode Kur’ana vjekovne Bosne na koricama jednog
ili od pedikerskih usluga do prodaje bi- na bosanski jezik? prijevoda Kur’ana. Ta slika kao da svje-
jele tehnike... AYDIN: Hadži Ali Riza Karabeg izradio doči o našoj ukorijenjenosti u srednjo-
je i 1937. godine objavio jedan od prvih vjekovlje i orijentalno-islamsku kulturu.
STAV: Ime izdavačke kuće jeste “Slovo
bosansko”. Zbog čega ste odabrali baš
to ime?
AYDIN: Prije svega zahvaljujući mom
suprugu Redžaiju, Turčinu, kojeg ne drži
mjesto. Naprosto je ovisan o putovanjima.
S njim sam proputovala skoro cio svijet.
Posjetili smo u više navrata sve veće gra-
dove Evrope, Tursku i Grčku uzduž i po-
prijeko, Sjevernu Afriku, Sjevernu Ame-
riku također, bili smo u rezervatima gdje
i danas žive Indijanci, bili smo u Maleziji,
Indoneziji, Bliskom Istoku... Sad možda
zvuči paradoksalno, ali sve što sam više
kultura upoznavala, bivala sam sve privr-
ženija vlastitim korijenima. Male narode
je od asimilacije i potpunog nestanka saču-
vao jezik i tradicija. Kažu da, ako su nacije
nastale samo na osnovu religijskih razlika
– okrenute su prošlosti, a ako je nacija na-
stala na osnovu jezika – okrenuta je buduć-
nosti. Mi, Bošnjaci, ne trebamo se previše
brinuti o tome šta drugi kažu o nama – to
je odraz njihove kulture ili nekulture –
naprosto moramo raditi i biti neumorni
u osvještavanju mlađih generacija da je
zrak koji dišemo bosanski, da je jezik ko-
jim govorimo bosanski, da je naša zemlja
bosanska... Zato je i ime izdavačke kuće, a
i ime i slovo jesu znak, “Slovo bosansko”.

74 22/8/2019 STAV