Page 45 - STAV broj 183
P. 45
vitezove i osigurale trajno prisustvo Ta-
tara u poljsko-litvanskoj kraljevini, kao
znak zahvale za zasluge u potiskivanju
opasnosti za Zapada.
“Mi Vitolda duboko poštujemo. Nije
nam zabranio da se sjećamo našeg Po-
slanika. Mi smo položili zakletvu nad
svojim mačevima da ćemo voljeti Li-
tvance kada nas je sudbina rata dovela u
njihovu zemlju i kada su rekli: ‘Ovu ze-
mlju i ovu vodu ćemo dijeliti s vama!’”
Tatari su 1519. godine poslali peticiju
litvanskom vojvodi i kralju Poljske Si-
gismundu I.
Kako je uopće došlo do te tolerancije
naspram drugih vjera kada je Evropa u to
vrijeme nemilosrdno proganjala svaku vr-
stu odstupanja od katoličanstva, što su na
svojoj koži osjetili Jevreji i ini “heretici”?
Odgovor leži u činjenici da je Litvani-
ja zadnja zemlja Evrope koja je prihvatila
katoličansko kršćanstvo. Sam Vitold prvo
je prihvatio pravoslavlje, pa tek onda ka-
toličanstvo, dok je njegov rođak Jagiello
ženidbom unuke Jadwige (unuke Stjepana
Kotromanića) tek 1384. godine prihvatio
katoličanstvo. Zbog nepostojanja tradicije
netrpeljivosti prema drugima, muslima-
ni su sebi osigurali opstanak u tadašnjem
poljsko-litvanskom vojvodstvu, čije sam
ostatke posjetio ovog Kurban-bajrama.
NEMEŽIO – LITVANIJA, 17. AUGUSTA
Moja prva posjeta bila je selu Neme-
žio, koje je danas predgrađe glavnog gra-
da Litvanije, Vilniusa, i u kojem se nala-
zi zajednica od oko 300 Tatara. Slijedeći
savjet drugih, uspostavih prvo telefonski
kontakt s nadležnima tamošnjih Tatara.
Pošto sam htio ući u džamiju u selu, htio
sam biti siguran da je otvorena. Baš tu
večer, u petak 17. augusta, u kulturnom
tatarskom centru sela Nemežio imale su
STAV 6/9/2018 45
