Page 72 - STAV broj 201

KULTURA

Prevodilački poduhvat predsjednika Skupštine Društva
pisaca Jordana

PRVI BOŠNJAČKI
ROMAN PREVEDEN
NA ARAPSKI JEZIK

Piše: Munir MUJIĆ U ovoj godini Abu al-Bandora postigao je posebno zapažene
rezultate. Objavio je prijevode triju knjiga s bosanskog na
Zajedničko prevodiocima diljem arapski jezik. Riječ je o romanima Zeleno busenje Edhema
svijeta jeste da rade mukotrpan i Mulabdića i Konak Ćamila Sijarića, te o duhovnoj autobiografiji
nedovoljno cijenjen posao. Svaka Žudnja za tekstom Esada Durakovića
priča o književnom prevođenju
kaže isto ovo, manje ili više eksplicitno, predsjednik Skupštine Društva pisaca Zeleno busenje Edhema Mulabdića i Ko-
a obećani raj za prevodioce teško da po- Jordana, poznavalac je književnih kre- nak Ćamila Sijarića, te o duhovnoj au-
stoji. Prevodioci muče muke dokazujući tanja na prostoru bivše Jugoslavije. Ovaj tobiografiji Žudnja za tekstom Esada Du-
izdavačima ili institucijama koje brinu nekadašnji student političkih nauka na rakovića. Ovi prijevodi već su naišli na
o kulturi da vrijedi objaviti prijevod ne- Univerzitetu u Beogradu kroz nastupe zavidnu recepciju u rubrikama za kul-
kog djela. S druge strane, i kulturno trži- na konferencijama i pisanje u novinama turu u novinama i na web-portalima u
šte ima svoju logiku, koja je u konačnici u arapskom svijetu približava književ- arapskom svijetu. Ranije je Abu al-Ban-
podudarna s logikom bilo kojeg drugog nosti s južnoslavenskih prostora arap- dora preveo romane Šehid Zilhada Klju-
tržišta i radije se okreće onim kulturnim skim čitaocima. čanina (2008) i Tvrđava Meše Selimovi-
proizvodima koji mogu zadovoljiti ape- ća (2007), te autobiografske zapise Alije
tite masovne kulture. A u samom prevo- U ovoj godini Abu al-Bandora posti- Izetbegovića Moj bijeg u slobodu (2002) i
dilačkom poslu nema čuda ni nenadanih gao je posebno zapažene rezultate. Obja- Jugoslavenske priče (1992).
dobitaka, odricanje i rad su neizostavni. vio je prijevode triju knjiga s bosanskog
Treba mnogo vremena da stasa dobar na arapski jezik. Riječ je o romanima
književni prevodilac i onda, povrh toga,
treba još “nešto” da neko ko je stasao za
književno prevođenje doista to i radi.
Neizostavno mora imati u sebi ponešto
od asketskog, osobenjačkog i nešto od
fatalističke predanosti prevodilačkom
poslu. Mora postojati doza dobrovoljnog
samopotiranja. U vezi s tim, rijetko da
ima koja djelatnost koja je do te mjere
“depersonalizirana” kao prevođenje. Ko-
liko se često prilikom navođenja naslo-
va prijevoda navede i ime prevodioca?

Ismail Abu al-Bandora, jordanski kul-
turni radnik, pisac, novinar, prevodilac,

72 10/1/2019 STAV