Page 71 - STAV broj 143
P. 71

poslije projekcije, vi odmah shvatite da su   PTSP i PTSD kod nas su zaista sveprisutni problemi.
oni u potpunosti ostvarili komunikaciju       Pogotovo u Sarajevu, u kojem su ljudi živjeli pod opsadom
s filmom, da poput likova iz filma imaju      četiri godine. Ovi mentalni poremećaji ne zahvaćaju samo
potrebu za razgovorom.                        vojnike već i civile, jer procjenjuje se da gotovo pola
STAV: Mislite li da posttraumatski stresni    stanovništva u Bosni i Hercegovini pati od posljedica rata.
poremećaj (PTSP) kao mentalna bolest          Poznato je da sada postoji i tzv. transgeneracijski prenos
dobiva kod nas pažnju koju zaslužuju,         traume s roditelja na djecu, unuke
od samih državnih institucija, ali i cije-
le javnosti?                                  bi poslije rata nastavili normalno živjeti    STAV: Ipak, snimaju se nekako filmovi. Tre-
DRLJEVIĆ: PTSP i PTSD su kod nas              da Tribunal nije osnovan, iako ga degra-      nutno je najaktuelniji novi filmski projekt
zaista sveprisutni problemi. Pogotovo u       diraju sa svih strana. Suprotno ovome,        Jasmile Žbanić koji se bavi genocidom
Sarajevu, gdje su ljudi živjeli pod opsadom   kada Milorad Dodik izjavi da će “Ratko        u Srebrenici. Šta taj film može donijeti
četiri godine. Ovi mentalni poremećaji ne     Mladić uvijek biti heroj srpskog naroda”,     bh. kinematografiji, a koji je njegov zna-
zahvaćaju samo vojnike, već i civile, jer     shvatite da je to primarni problem. Pre-      čaj za same srebreničke žrtve i državu u
procjenjuje se da gotovo pola stanovniš-      suda kao presuda jeste značajna, ali upra-    kojoj je počinjen genocid?
tva u Bosni i Hercegovini pati od poslje-     vo zbog ovakvih istupa, ona još ne može       DRLJEVIĆ: To je najveća naša tema i,
dica rata. Poznato je da sada postoji i tzv.  postati ono što bi trebala biti – put koji    kolika je njena važnost, dovoljno pokazuje
transgeneracijski prenos traume s rodite-     vodi ka razumijevanju i, u konačnici, ka      činjenica da se još niko nije usudio njom
lja na djecu, unuke. Ovome se, nažalost,      pomirenju. Dakle, najveći problem jeste       baviti. To nije nimalo lahko. Suočiti se s
poklanja izuzetno malo pažnje. Očekuje        nedostatak mehanizma da ta presuda na         tim i krenuti u taj proces. Znam da je to
nas dugotrajna borba koja zahtijeva mno-      pravi način profunkcionira.                   veliki filmski projekt i da se Jasmila već
go veću posvećenost.                          STAV: Bosanskohercegovačka kinema-            godinama priprema za njega. Iskreno se
STAV: Bivši komandant Vojske Republi-         tografija trenutno je u zaista nezavid-       nadam da će uspjeti u tome i da će to biti
ke Srpske Ratko Mladić za svoja zlodjela      nom položaju. Ipak, uprkos tome što se        film koji će biti vrlo značajan, ne samo
osuđen je od Haškog tribunala na doži-        godišnje ili ne snimi film ili snimi samo     za našu već i za evropsku i svjetsku ki-
votnu robiju. Gotovo svi srpski političari    jedan, on, poput Vašeg ostvarenja, po         nematografiju. Ja sam se u svojim doku-
stali su u njegovu odbranu. Šta, zapravo,     pravilu postane izuzetno uspješan. Kako       mentarnim filmovima Esma i Karneval
ova presuda znači za budućnost suživota?      objašnjavate ovaj svojevrsni paradoks?        bavio Žepom, Istočnom Bosnom, to su
DRLJEVIĆ: S pravne i historijske stra-        DRLJEVIĆ: Očito je da mi imamo izra-          pitanja s kojim svi mi živimo i s kojima
ne, ova presuda ima veliki značaj. Mislim     zito talentirane filmske autore, glumce       ćemo živjeti do kraja života.
da ona, ovakva kakva jeste, daje određe-      itd. To je barem evidentno. Kada ljudima
nu satisfakciju žrtvama. Također, mislim      izvan Bosne i Hercegovine kažete kolika       STAV: Kada će se narodi u BiH, poput li-
da je i Haški tribunal imao veliki značaj     je naša godišnja filmska produkcija, niko     kova u Vašem filmu Muškarci ne plaču,
procesuirajući sve ove silne zločince koji    ne može da vjeruje, upravo zato što je naš    konačno suočiti s prošlošću i okrenuti
                                              film toliko prisutan u svijetu. Naprimjer,    budućnosti?
                                              ja sutra s Muškarcima idem u Kairo, a da      DRLJEVIĆ: Mi se još nismo suočili s
                                              ne pričam o tome kako mnoge zemlje sa-        prošlošću. Istinsko, dubinsko, iskreno
                                              njaju da gotovo svake godine imaju jedan      suočavanje s prošlošću još se nije desilo
                                              film na “A” festivalu. Međutim, sve to kre-   nigdje u regiji. S druge strane, to nije ne-
                                              ira lažnu sliku u javnosti, s obzirom na to   što što je svojstveno samo Bosni i Herce-
                                              da naša kinematografija nikada nije bila u    govini i Balkanu. Mislim da se Evropa i
                                              gorem stanju nego što je sada. Apsolutno      svijet još nisu istinski suočili s Drugim
                                              ne postoji nikakav sistem i sve se zasniva    svjetskim ratom. Njemačka se sa svojim
                                              na velikim naporima pojedinaca. Iako se       zločinima istinski počela suočavati tek
                                              filmski radnici nadljudskim naporima za-      šezdesetih godina prošlog stoljeća.
                                              lažu da se regulira pitanje kinematografije,
                                              ne postoji nikakva reakcija. Ne usvaja se     STAV: Ipak, sumnjam da će neki njemački
                                              zakon o audio-vizualnim djelatnostima,        državnik izjaviti da je Adolf Hitler i dalje
                                              ništa se ne radi na stvaranju audio-vizu-     “heroj njemačkoj naroda”?
                                              alnog centra, ništa se ne radi na povra-      DRLJEVIĆ: Naravno, naravno, ali u
                                              tu poreza stranim produkcijama... Nije        Njemačkoj postoji program denacifika-
                                              to nikakvo izmišljanje “tople vode”, to       cije, zakon koji kažnjava negiranje holo-
                                              su normalne i nužne stvari u svakoj iole      kausta itd. Većina ostalih zemalja učesni-
                                              ozbiljnoj kinematografiji koje samo treba     ca Drugog svjetskog rata nikada se nije
                                              prepisati. To će morati biti riješeno u bu-   istinski suočila s tom ostavštinom i zato
                                              dućnosti ako želimo da imamo kinemato-        u svijetu konstantno imamo nove nale-
                                              grafiju, ako, na kraju krajeva, želimo da     te nacizma, fašizma, bujanja desnice itd.
                                              uđemo u Evropsku uniju, jer, naprimjer,       Umjetnost i filmovi jesu jedan od načina
                                              naš cijeli fond za kinematografiju u Hr-      da potaknemo istinsko suočavanje, da mu
                                              vatskoj se dadne za jedan film. Sadašnje      se konačno barem približimo. Ne može
                                              stanje ima samo jedan ishod, a to je defi-    jedan film promijeniti svijet, ali mnogo
                                              nitivno gašenje kinematografije.              filmova, mnogo knjiga i umjetničkih dje-
                                                                                            la može.                  n

                                                                                                       STAV 30/11/2017 71
   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76