Page 75 - STAV broj 143
P. 75
Rukopis Mushafa iz 17. ili 18. stoljeća. Bogata ornamentika prvih dviju stranica
Prepisivač nepoznat Mushafa Mehmed-paše Sokolovića
da nema podataka o mjestu prijepisa Mu-
shafa, a uzimajući u obzir mjesto stalnog
boravka prepisivača, moglo bi se pretpo-
staviti da je ovaj Mushaf prepisan u Meki,
a ne na Krimu ili Istanbulu, kako tvrde
neki istraživači, primjećuje Haso Popa-
ra u tekstu Ko je al-Muhāğir ad-Dāġistānī,
prepisivač Mushafa Fadil-paše Šerifovića?.
Katalošku obradu ovog vrijednog ru-
kopisa uradio je Kasim Dobrača, svrše-
nik Šerijatske sudačke škole Al-Azhara,
vjeroučitelj, profesor u Gazi Husrev-be-
govoj medresi i bibliotekar u Gazijinoj
biblioteci. Opisujući Mushaf Fadil-paše
Šerifovića, Dobrača je istaknuo da je kao
podloga za prijepis ovog Mushafa služio
“stariji primjerak rukopisa koji je prepi-
sao Muhammad b. Altuntaš b. Abdullah
al-Muqri al-katib al-Bagdadi 582/1186.
Njemu je – kako sam prepisivač kaže – za
podlogu služio primjerak koji je prepisao
Zejd ibn Sabit po nalogu halife Osmana
(Al-mushaf elImam)”, ističe Dobrača u
Katalogu arapskih, turskih, perzijskih i bo-
sanskih rukopisa.
Mushaf Fadil-paše odlikuje se izvan-
redno uspjelom kaligrafijom, bogato opre-
mljenim povezom, ukrasima i ornamen-
tima na kojima se nije štedjelo ni zlato.
Dobrača je o uređenosti ovog rukopisa
zapisao sljedeće: “Naslovi sura pisani sre-
brenobijelom bojom na zlatnoj podlozi.
Papir tanak, žućkast, glat. Zaštitni listo-
vi zeleni, ukrašeni. Povez kožni, tamno-
zelene boje, ukrašen obilno sa vanjske i
unutarnje strane zlatnim ornamentima.
Ima kožnu futrolu (gilaf), ukrašenu kao
i povez. Prve dvije stranice su naročito
raskošno ukrašene ornamentima u više
živopisnih boja, među kojima se poseb-
no ističu ljubičasta i zlatna.”
Ovaj Mushaf Fadil-paša Šerifović –
kaligraf, pjesnik, mevlevijski šejh, mute-
sellim (upravitelj), miralaj (pukovnik),
kadija, imam i hatib Careve džamije i
STAV 30/11/2017 75