Page 74 - STAV broj 143
P. 74
kultura
Bogato iluminirane prve stranice
Mushafa Fadil-paše Šerifovića
Rukopisi Mushafa u muzejskoj zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke
Dva vrijedna svjedoka
islamske tradicije Bošnjaka
Piše: Meho MANJGO, kustos Muzeja Mushaf Fadil-paše Šerifovića i sačuvani džuzevi Mehmed-paše Sokolovića
Gazi Husrev-begove biblioteke svrstavaju se među najvrednije kaligrafske spomenike islamskog naslijeđa
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ Bošnjaka. Dio su stalne izložbe u muzejskoj zbirci Gazi Husrev-begove
biblioteke. Njih, kao i mnoge druge vrijedne muzejske eksponate koji
Ur u k o p i s n o m f o n d u G a z i svjedoče o višestoljetnoj islamskoj tradiciji Bošnjaka na ovim prostorima
Husrev-begove biblioteke u Sa- posjetioci mogu pogledati u Gazi Husrev-begovoj biblioteci svakim
rajevu nalazi se ukupno 10.585 radnim danom od 8:00 do 18:00 i subotom od 8:00 do 16:00 sati
rukopisa na arapskom, turskom,
perzijskom i bosanskom jeziku. Više od Mushaf u prijepisu Hafiza eš-Širazija iz Koristeći se relevantnim izvorima,
pet stotina među njima čine rukopisi Mu- 980/1573. godine, kao i mnoge druge vri- Popara otkriva njegov identitet te ističe
shafa s raskošno urađenim iluminacijama. jedne rukopise. kako se sa sigurnošću može tvrditi da je
Odlikuju se izvanrednom kaligrafijom i prepisivač Mushafa Fadil-paše Šerifovića
raznovrsnim ukrasima na marginama, MUSHAF FADIL-PAŠE ŠERIFOVIĆA Aḥmad ibn Muḥammad al-Muhāğir ad-
najčešće sa zlatnom podlogom. Kako piše Dāġistānī al-Makkī i da ga je prepisao
Mustafa Jahić u tekstu Rukopisni fond Bi- Među rukopisima Mushafa koji se ču- 1849. godine. Prema Poparinim riječima,
blioteke, naročita pažnja poklanjana je uve- vaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Aḥmad ibn Muḥammad bio je za vrijeme
zivanju Mushafa s koricama izrađenim od Sarajevu posebno mjesto zauzima veoma svog života toliko poznat pod nadimkom
najfinije kože u različitim bojama i uti- dragocjen rukopis poznat kao Mushaf Fa- Al-Muhāğir ad-Dāġistānī da nije bilo ni
snutim rozetama na vanjskoj, a ponekad dil-paše Šerifovića. On je bio predmet mno- potrebe da navodi svoje ime, kao ni i ime
i na unutrašnjoj strani korica. Iz boga- gobrojnih eseja, članaka, naučnih, stručnih svog oca. Otkrivajući identitet ovog mi-
tog fonda rukopisa u muzeju Biblioteke pa i doktorskih radova. O njemu su pisali sterioznog prepisivača, Popara naglaša-
izloženo je nekoliko rukopisa Mushafa s mnogobrojni istraživači bosanskohercego- va da je on bio potomak Muhammedo-
bogatim iluminacijama i vrhunskom ka- vačke kulturne baštine. Međutim, i pored va unuka Huseina, učitelj Fadil-pašinog
ligrafijom, tako da posjetioci prvi put ima- velikog interesiranja za ovim Mushafom, učitelja, izvrstan kaligraf i šejh derviškog
ju priliku vidjeti neke originalne prijepi- identitet njegovog prepisivača bio je ne- reda nakšibendija u Meki. Autor je i djela
se, poput Mushafa Fadil-paše Šerifovića, poznat sve do pojave teksta hfz. Hase Po- pod naslovom Mubayyin ādāb tilāwa al-
džuzove Mehmed-paše Sokolovića, zatim pare objavljenog u Prilozima za orijentalnu Qur’ān, posvećenog osmanskom sultanu
filologiju 2009. godine. Gotovo svi autori Abdulazizu, koje je završio 1870. godine u
koji su pisali o Mushafu Fadil-paše Šerifovića Meki, gdje je bio stalno nastanjen i među
ističu da ga je napisao neki muhadžir (ise- stanovnicima poznat pod nadimkom Al-
ljenik) Dagistani, ne otkrivajući nam nje- -Muhāğir ad-Dāġistānī. S obzirom na to
govo puno ime i prezime.
74 30/11/2017 STAV
