Page 76 - STAV broj 143

kultura

Mushaf Hafiza Širazija

Među nekoliko stotina rukopisa Mushafa koji se čuvaju
u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, posebno se svojom
bogatom opremom i velikim formatom ističe rukopis pod
brojem R-10505. Ovaj Mushaf prepisao je ʻAbdullāh b.
Muḥammad al- Ḥāfiẓ aš-Širāzī 980/1572-73. godine,
a Biblioteci ga je poklonio Nedim Šušak iz Istanbula.
Rukopis je ukrašen izuzetnom kaligrafijom, sadrži veliki
broj iluminiranih listova i smatra se jednim od najljepših
savafidskih Mushafa iz 16. stoljeća. Odlikuje se i bogato
urađenim povezom ukrašenim i s unutrašnje i s vanjske
strane, a obje strane korica su pozlaćene. Interesan-
tno je spomenuti da je Mushaf Hafiza Širazija jedan od
rijetkih primjeraka koji ne sadrži samo kur’anski tekst.
Pored kur’anskog teksta, u ovom Mushafu je i jedna
kraća hatma-dova na arapskom jeziku i Falnama (djelo
o proricanju sudbine pomoću brojčane vrijednosti slo-
va Kur’ana), napisana u stihovima na perzijskom jeziku.

nakibul-ešraf – uvakufio je 1872. godine očuvanje islamskog naslijeđa iz Londona, džuza ovog Mushafa. Među izgubljenim
u Gazi Husrev-begovu džamiju i bibliote- namijenivši sav prihod Gazi Husrev-be- džuzovima jeste i onaj posljednji, na kojem
ku. Odlukom vakifa, namijenjen da služi govoj biblioteci, tako da danas ovaj Mus- je vjerovatno bilo ime prepisivača, vrijeme i
kao glavni primjerak za ispravljanje dru- haf krasi vitrine mnogih vladara, kralje- mjesto gdje su prepisani. “Zbog nedostatka
gih rukopisa, ali i kao primjer po kojem va, predsjednika, ministara, ambasadora i detaljnijih podataka, a s obzirom na druge
će učiti oni koji budu izučavali sedam drugih istaknutih ličnosti širom islamskog historijske indikacije, pretpostavlja se da
poznatih načina učenja Kur’ana. Upra- svijeta. Komisija za očuvanje nacionalnih ovi džuzovi potječu iz sredine XVI stolje-
vo radi toga, prepisivač, pored kur’an- spomenika proglasila je 2013. godine Mu- ća”, piše Ismet Rizvić u tekstu Iluminirani
skog teksta na početku i na kraju, te na shaf Fadil-paše Šerifovića nacionalnim rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
marginama mnogih listova donosi izvo- spomenikom Bosne i Hercegovine. U kataloškoj obradi ovih džuzova, Ka-
de iz poznatih djela o učenju Kur’ana na sim Dobrača je zapisao: “Nash veoma li-
sedam načina, poglavlje o glavnim uči- DŽUZOVI MEHMED-PAŠE SOKOLOVIĆA jep, pisan rukom kaligrafa – prvoklasnog
teljima kiraeta i njihovim učenicima te umjetnika, tako da rukopis predstavlja
objašnjenja i pravila o načinima čitanja Džuzovi velikog vezira Mehmed-paše remek-djelo arapske kaligrafije. Ajeta su
pojedinih riječi i ajeta. Prema riječima Sokolovića (u. 1579) svrstavaju se u grupu označena krupnim zlatnim tačkama. (...)
hfz. Fadila Fazlića, “Mushaf Fadil-paše najvrednijih rukopisa Gazi Husrev-begove Prve dvije stranice kod prvog džuza su
je svojevrsna enciklopedija koja detaljno biblioteke. Ističu se vanrednom kaligrafi- naročito obilno ukrašene i ispunjene div-
objašnjava kur’ansku fonetiku (tedžvid) jom, ukrasima i povezima rađenim zlatom nom ornamentikom u bojama, među koji-
kroz sedam varijanti učenja Kur’ana, a uz utisnutim u kožu. Ove džuzove prepisao je ma prevladava zlatna i tamnoplava boja.”
to su objašnjena i mnoga pitanja vezana za nepoznati prepisivač po narudžbi velikog Pored toga što su džuzovi bogato ukrašeni,
mushafski pravopis i tefsirsku znanost”, vezira Mehmed-paše Sokolovića, koji ih Dobrača ističe da je posebno interesantna
piše Fazlić. Vrijedi istaknuti i činjenicu je potom uvakufio za džamiju u rodnom “živost i svježina boja preko kojih su preš-
da je 2002. godine u štamapriji “Yildiz” u mjestu Sokolovići kod Višegrada. Potom la četiri stoljeća i razne zgode i nezgode, a
Istanbulu, kako piše Popara, Mushaf Fa- su džuzovi 1902. godine preneseni u Gazi naročito mnoga upotreba i čitanje džuzo-
dil-paše doživio i fototipsko umnožavanje Husrev-begovu biblioteku, a prenio ih je va”. Na kraju kataloške obrade Dobrača
u 5.000 primjeraka. Sve troškove izdava- vakufski inspektor Hilmi-efendija Muhibić zaključuje da “ovi džuzovi predstavljaju
nja finansirao je šejh Ahamd Zaki Yama- kako bi bili sačuvani od daljnjeg propada- umjetničke i kulturne spomenike izuzet-
ni, predsjednik Fondacije “Al-Furqan” za nja. Od ukupno trideset svezaka, sačuvana ne vrijednosti.” n
su i nalaze se u Biblioteci dvadeset i dva

76 30/11/2017 STAV