Page 77 - STAV broj 343

svijet naglavačke, Posljednji pogled na Bo- vještina autora da sve to spoji u cjelinu Jasmin Agić u ovim se
snu, Epilog i Život se ponovo rađa), tretira objedinjenu oko nekoliko dominantnih
porodicu čiji su članovi hrabri, dovitljivi tema učinili su ovu zbirku priča uspjelim pripovijestima oslanja na
i pronicljivi, tvrdoglavi, tvrdokorni. Pet književnim djelom. mnoštvo historijske i književne
stoljeća života u Bosni i Hercegovini nose Ove se priče, iza kulisa historije, su-
na plećima Orlovići, sučeljeni sa svim štinski bave malim čovjekom i njegovim građe i pokazuje nam da je
onim što je turbulentna povijest doni- mjestom u društvu, njegovim mjestom u pisanje ove knjige uložen
jela ovom prostoru. I ne samo povijest i u vrtlogu historije, njegovom tragikom
njezine “činjenice” već i usmene preda- koju uzrokuju pravila i principi done- ogroman rad. Autor je, da bi
je, mitovi, novinske i književne bilješke. seni na drugom mjestu, mimo njegove ostvario cjelovitost književnog
Dakle, jednu jako razuđenu vizuru Bo- volje i znanja.
sne kao Makonda, Bosne kao stanja uma Knjiga Čudo u ulici Omera Maslića djela, morao proučiti
ili kako sam autor kaže: “Bosna je ona simultano propituje granice stvarnosti mnoge relevantne knjige i
svetinja koja nadilazi i historiju, i moral, unutar fikcije. Mijenjajući narativne
i onostrano…” perspektive, autor zapravo vodi poetič- autore (Čelebija, Bašeskija,
Mnogi postmoderni teoretičari izno- ki dijalog s mnogim značajnim djelima Kreševljaković, Vlajko
sili su tezu da je historija konstrukcija i bosanske književnosti, ali i kulturo-
da smo naučeni da vjerujemo da se nešto loško-sociološki dijalog s vremenom u Palavestra, Sušić, Andrić,
zaista dogodilo, iako se to možda nije do- kome živimo (usmjeravajući nas na bi- Ćorović) pa se osnovni događaji
godilo baš tako kako je historija zabilje- narnu opoziciju: pet stoljeća bosanske
žila. Agić, kao i mnogi drugi prije njega historije – modernističko-postmoderno u ovoj zbirci priča s činjenične
na našem jeziku (pomenimo samo Suši- doživljavanje svijeta). strane duha epohe ne mogu
ća i Sijarića), pokazuje kako književnost Pripovjedni stil posjeduje odgovara-
može biti moćnija od historije. Histo- juću patinu, a poetološki dosezi u feno- osporiti, a opet s druge strane,
rijski dokument postaje stvaran u svo- menu oniričkog diskurza postignuti su niz je autorskih (poetoloških)
joj emotivnoj potresnosti za recipijenta različitim književnim postupcima. Pre-
tek kad se u njega uključi imaginacija. A plitanje ili suprotstavljanje sna i jave, intervencija u tkivo oficijelnih
imaginacija je jedan od osnovnih prima- njihove granice u razumijevanju svijeta
ta književnosti. i pojedinačnih egzistencija, haotičnost, historijskih fakata. Ova vrsta
Jasmin Agić u ovim se pripovijestima alogičan slijed snova, zagonetnost likova erudicije jednog pisca i njezina
oslanja na mnoštvo historijske i književ- i uloga zaumnog u njihovim karakterima,
ne građe i pokazuje nam da je u pisanje iskustvo poznatih koordinata vremena i umješna upotreba u stvaranju
ove knjige uložen ogroman rad. Autor prostora, zgušnjavanje i skraćivanje vre- književnog djela rijetkost je u
je, da bi ostvario cjelovitost književnog mena – odlike su koje ovu prozu izdva-
djela, morao proučiti mnoge relevantne jaju iz tekuće produkcije. n savremenoj bh. književnosti.
knjige i autore (Čelebija, Bašeskija, Kre-
ševljaković, Vlajko Palavestra, Sušić, An-
drić, Ćorović) pa se osnovni događaji u
ovoj zbirci priča s činjenične strane duha
epohe ne mogu osporiti, a opet s druge
strane, niz je autorskih (poetoloških) in-
tervencija u tkivo oficijelnih historijskih
fakata. Ova vrsta erudicije jednog pisca
i njezina umješna upotreba u stvaranju
književnog djela rijetkost je u savreme-
noj bh. književnosti.
Iako bi se Agiću mogla zamjeriti po-
vremena pretjerana retoričnost i kitnja-
vost, što ponekad djeluje pompezno i
neskladno, činjenica da svi događaji i si-
tuacije nisu samo prepričani i opisani već
su u njih inkorporirane predaje, mitovi,
autorska imaginacija, dijelom fantastika,
pa oni ne predstavljaju simbole ili smjer- Jasmin Agić rođen je 1982. godine u Zenici. Diplomirao je i magistrirao na Filozofskom
nice koje bi autor nametnuo kao bilo ka- fakultetu u Sarajevu. Autor je velikog broja književno-kritičkih tekstova i eseja, objavlji-
kav vid jedine “povijesne istine”. Čudo u vanih u domaćoj dnevnoj štampi i stručnoj periodici. Književnu kritiku i esejistiku objav-
ulici Omera Maslića ambiciozan je narativ ljivao je u časopisima za književnost i kulturu kao što su “Odjek”, “Život”, “Sarajevske
jer nam produbljuje i detaljno osvjetljava sveske”, “Diwan”... Autor je niza radiodokumentaraca, posvećenih najznačajnijim savre-
iz mnogobrojnih uglova ono što smo već menim bosanskohercegovačkim književnicima. Član je Društva pisaca BiH i PEN cen-
znali ili ono o čemu smo malo ili gotovo tra BiH. Živi i radi u Sarajevu.
ništa znali (Legenda o Demilu). Objavio je knjige:
Složenost ove knjige, građa i samosvo- “Gospođica Biljana Tepaj i druge priče” (2013), “Neprijatelj normalnoga” (2014), “Bah-
jan pristup književnosti koji su bili neop- ka” (2014), “Posljednja igra leptira” (2014), “Peto godišnje doba (2016), “Povučen ži-
hodni za njezino stvaranje, faktografski vot” (2017), “Historija odbačenih” (2019).
podaci, oniričnost, dekonstrukcija, ali i

STAV 1/10/2021 77