Page 76 - STAV broj 248

KULTURA

65 godina od smrti Edhema Mulabdića,

autora prvog bošnjačkog romana

UMRO JE U SIROMAŠTVU,

BEZ PRAVA NE PENZIJU

Mulabdić je, uz Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka
i Safvet-bega Bašagića, zasigurno bio ponajvažnije ime
cjelokupnog bošnjačkog preporoda na razmeđu stoljeća.

Piše: Hamza RIDŽAL Na izazove koje je donijelo novo vrijeme i ulazak Bosne
hamza@stav.ba u zapadnoevropski kulturni krug i sastav Austro-Ugarske
Mulabdić je odgovorio na izuzetan način, aktivno se uključivši u
oblikovanje političke, društvene i kulturne stvarnosti Bošnjaka

ilo bi više nego dovoljno biti Mnoštvo članaka i didaktičkih tekstova urednika lista Pravda, glasila JMO-a, a pet
autor prvog romana u jednom ostalo je rasuto po časopisima koje je pisac godina uređivao je i istoimeni kalendar...
narodu kako bi se sačuvao traj- uređivao ili je u njima sarađivao. Prvim Posebno je značajan Mulabdićev dopri-
Bni spomen i osiguralo mjesto u književnim radovima javio se u Bošnja- nos bošnjačkoj kulturi koji je dao radeći
književnom kanonu i kulturnom pamće- ku Mehmed-bega Kapetanovića Ljubu- u Gajretu i Beharu. U ovim je listovima,
nju tog naroda. Ali, uprkos činjenici da šaka, da bi od 1892. do 1894. godine bio i između ostalog, sakupljana i publicira-
je prvi među Bošnjacima pisao romane odgovorni urednik ovog lista. Također, bio na građa za bošnjačku usmenu književ-
i novele, Edhemu Mulabdiću književni je urednik muslimanskih kalendara Baj- nost. Brojne su balade prvi put zabilježe-
rad bio je tek usputan. Njegova osnovna raktar (1894) i Mearif (1898/99), sekretar ne upravo u navedenim časopisima, te je
djelatnost i historijska uloga mogle bi se sarajevske Kiraethane (čitaonice), a po- pitanje da li bi ikad i bile sačuvane da nije
opisati riječju prosvjetiteljstvo. Mulabdić tom pokretač (sa Safvet-begom Bašagićem bilo vrijednih pregalaca poput Mulabdi-
je, uz Mehmed-bega Kapetanovića Ljubu- i Osmanom Nuri Hadžićem) muslimanskog ća. Kad je Mulabdić, zajedno s reisul-ule-
šaka i Safvet-bega Bašagića, zasigurno bio časopisa Behar (1900), koji je uređivao od mom Džemaludin-efendijom Čauševićem,
ponajvažnije ime cjelokupnog bošnjačkog 1900. do 1906. godine. Jedan je od osni- dr. Safvet-begom Bašagićem, Huseinom
preporoda na razmeđu stoljeća. Na izazo- vača Islamske dioničke štamparije (1905), Đogom Dubravićem i drugima pokrenuo
ve koje je donijelo novo vrijeme i ulazak odbornik društva Gajret (1903) i jedan od 1927. godine kulturni časopis muslimana
Bosne u zapadnoevropski kulturni krug i prvih urednika lista Gajret (1907). Sudje- Bosne i Hercegovine Novi Behar, napisao
sastav Austro-Ugarske Mulabdić je odgo- luje i u osnivanju Muslimanskog kultur- je jedan proglas u kojem se naglašava zna-
vorio na izuzetan način, aktivno se uklju- nog društva “Narodna uzdanica” (1923), čaj i uloga te svrha Novog Behara. U tom
čivši u oblikovanje političke, društvene i urednik je istoimenog kalendara i pokre- se proglasu, između ostalog, kaže: “Duž-
kulturne stvarnosti Bošnjaka. tač časopisa Novi behar (1927). Jedan je od ni smo i dužni ste i vi svi da predajemo u
Edhem Mulabdić rodio se 1862. godine u amanet našem potomstvu sve što je vrijed-
Maglaju, gdje je završio mekteb i ruždiju. Uči- no, što oplemenjuje i uzdiže, što izgrađuje
teljsku školu u Sarajevu upisuje 1887. godine i potpune ljude i dobre muslimane.”
završava je tri godine poslije. Nakon toga, radi Godine 1929. Mulabdić je na godišnjoj
na različitim mjestima obavljajući više funk- skupštini Muslimanskog kulturnog druš-
cija. Bio je pokretač i osnivač nekoliko listova tva “Narodna uzdanica” izabran u glavni
i društava, nadzornik u više osnovnih škola, a odbor, pa je na prvoj sjednici iste godine
od 1923. do 1929. godine i narodni poslanik jednoglasno izabran za predsjednika. Taj
na listi Jugoslavenske muslimanske organi- izbor pada na njega i sljedećih godina.
zacije (JMO). Istovremeno, Mulabdić je bio “Nesmetan ni školom ni radom u skup-
izuzetno aktivan kulturni pregalac. Njegovo štini, Mulabdić se svom svojom voljom i
kapitalno djelo prvi je bošnjački roman Zeleno snagom posvećuje ‘Narodnoj uzdanici’.
busenje. Osim toga, napisao je i roman Nova Kad se pregledaju uspjesi njegova rada u
vremena, zbirku novela Na obali Bosne i mno- ‘Narodnoj uzdanici’, može se mirne duše
gobrojne pripovijetke i članke u časopisima. reći, da je kruna njegova kulturnog rada

76 5/12/2019 STAV