Page 71 - Visit 1

Baština / Heritage

pitanje, narodna izreka „pjesma sahi-
bije nejma“, mogla preinačiti u to kako
„ni sofra sahibije nejma“.

- Uvjeren sam da bi podrobnija istra-
živanja pokazala kako mi imamo svo-
je autentične specifičnosti koje se
nazivaju bosanskom kuhinjom. Pa u
Beogradu je 2010. izašla knjiga pod
nazivom „Bosanski kuvar“. To znači
da su naši istočni susjedi prepozna-
li kulinarske specifičnosti koje u BiH
postoje. Veliko dostignuće u afirmaciji
i prezentaciji tradicionalnog bosan-
skog kulinarstva je „Bosanski kuhar“
Alije Lakišića koji je 1977. objavila iz-
davačka kuća „Svjetlost“. Biber po pi-
lavu u tom pravcu predstavlja knjiga
rahmetli profesorice Lamije Hadžio-
smanović, pod nazivom “Bosanski ku-
har“, koja je 11. februara 2010, među
osam drugih, u Parizu dobila svjetsko
priznanje organizacije „Gourmand In-
ternational“. To najbolje govori da je
domaća kuhinja prepoznata kao glo-
balna vrijednost. Problem je u tome,
što domaća javnost nedovoljno cijeni cultural perspective). He has a simple ‘Bosanski kuhar’ by Alija Lakišić published
vlastite, posebno kulturne vrijednosti. explanation and says the answer on in 1977 is a great achievement that affirms
U Sarajevu jedno respektabilno udru- that very complex question could be and presents the traditional Bosnian
ženje kuhara ima pripremljenu knjigu folk saying “a song has no master” so “a cuisine. Bosanski kuhar (Bosnian Cook)
sa receptima domaće kuhinje, ali nema cuisine has no master too”. by late professor Lamija Hadžiosmanović
finansijskih mogućnosti da je štampa. “I strongly believe that detailed research was published on 11 February 2010
Mislim kako ovo pitanje ne bismo tre- would show that our Bosnian cuisine is and it has received a world recognition,
bali tretirati bez određenog stepena authentic and specific. ‘Bosanski kuvar’ particularly by Gourmand International
ozbiljnosti. Njime bi se trebalo teme- (Bosnian Cookbook) was published in Paris. This is the best illustration how our
ljito posvetiti i uvrsititi ga u nastavne Belgrade in 2010. It means our Eastern local cuisine is recognised as a global
planove na nekim od naših fakulteta. neighbours recognised our cuisine. value. The problem is the Bosnians do
not recognise their own cultural values.
A respectable culinary association from
Sarajevo wrote a cookbook with local
recipes but it has no financial support
U Izmiru i danas možete pronaći bosanski burek to publish it. In my opinion, we should
treat Bosnian cuisine seriously. We should
deal with it thoroughly and it should be a
part of a curriculum at our faculties. This
Vodeći se usmenom književnom tradicijom, može se sa sigurnošću kazati kako u autentična bosan- is the only way to get useful answers”,
ska jela spadaju ćetenija, tufahija, bungur, tarhana, pita... Kujundžić said.
- Kad niste sigurni u svoju sliku koju vidite u ogledalu, onda pogledajte fotografiju sebe koju vam He suggested we should went through
drugi nude. Šta hoću kazati? U Izmiru i drugim područjima Turske, zahvaljujući našim iseljenici- Bosnian history, since the Kingdom of
ma, i danas možete pronaći jelo koje se zove “Bošnak boregi“ što će reći bosanski burek. Ta sinta- Bosnia (until 1463), Ottoman (1463-1878)
gma se, koliko je meni poznato, nije sačuvala u Sarajevu, ali burek u raznim svojim varijetetima and Austro-Hungarian times (1978-1918),
jeste. Ćetenija je specifičan oblik naše starinske poslastice. I tufahija je naša iako nosi orijental- the Kingdom of Yugoslavia (until 1943)
no ime. Tufah na arapskom jeziku znači jabuka, ali ne može se baš reći da je ona karakteristično and the period of the Socialist Federal
Republic of Yugoslavia. Every period
voće za egipatsko podneblje. Dalje, mi imamo narodnu pjesmu “Dva jarana“, objavljenu između marked Bosnian cuisine.
dva svjetska rata, u kojoj su dva glavna lika bungur i tarhana. Naše dolme se razlikuju od turskih,
prije svega po veličini. U Bosni je, kako je govorio Evlija Čelebija, “kako su ljudi krupni, tako su “When we talk about traditional Bosnian
im i komadi hrane krupni“ nimalo, dakle, dijetalno. Tako je i sa baklavom. U Turskoj su one male, cuisine, we have to see all layers of
jer su Turci vjerovatno, više nego mi, svjesniji dijetetskih potreba. Ali nije stvar samo u fizičkom Bosnian history and geography. Both
izgledu, nego i u sastavu poslastice. Baklava s pistacijama je uglavnom Turska, a naša je ona sa have determined agriculture greatly as
suhom šljivom. Imamo i lokalne varijetete – jednu u Krajini, drugu u Sarajevu, treću u Brčkom, well as our food that has become the
cuisine. There are two more facts we
četvrtu u Tuzli... – kazuje Kujundžić. have to consider – what hard workers and
peasants ate, and what city population

70 MART / MARCH 2017.