Page 45 - STAV broj 423
P. 45

SVE JE UREDU, SAMO ŠTO SMO SVI U REDU
           Poneko je ponekad u nedoumici kako pisati jezičku strukturu   nekad može biti i nepromjenjivi pridjev i riječca. Pored toga,
           kojom se označava stanje u kojem je neko ili nešto uredno,   navedena riječ dobila je dominantno preneseno značenje, za
           dobro, bez problema, kako treba biti. Otuda dolazi konstruk-  razliku od osnovnog značenja u kojem leksema red, kao kori-
           cija u i red, koja se može odnositi na gore navedeno značenje.   jen riječi, znači poredanost odnosno postojanje nekih uredno
           Međutim, kod nekog se javlja nesigurnost: piše li se odvoje-  složenih elementa, podrazumijevajući stanje nečega u kojem
           no ili skupa – u redu ili uredu? U starijim normativima i nešto   je sve zapravo uredno, tj. poredano prema nekom uspostav-
           starijoj jezičkoj praksi uobičajenije je bilo pisati odvojeno – u   ljenom sistemu. Tako je formiran oblik uredu u kojem može
           redu, usljed čega se navedena praksa sporadično protegnu-  doći do niza blisko prenesenih značenja: 1. što je neko ona-
           la do današnjice. Prema novijim normativnim rješenjima, me-  kav kakav treba biti; 2. što je nešto onako kako treba biti; 3.
           đutim, standardiziran je oblik bez odvajanja – uredu, jer se   slaganje ili pristajanje za nešto – kako nas obavještava bo-
           ona ponaša kao nepromjenjiva riječ u kojoj je došlo srastanja   sanska leksikografija.
           prijedloga i imenice, tvoreći tako nepromjenjivi prilog, mada   Sve je to uredu! A neki mogu biti u redu (za nešto)!


           AUGUST ILI AVGUST

           Iako smo tek u aprilu, nije zgoreg nekoliko mjeseci ranije napomenu-  preuzetog iz zapadnoevropske, odnosno latinske osnove. Pošto je
           ti da se u bosanskoj jezičkoj praksi javlja nedoumica oko toga kako   u latinskom izvorniku -u-, to se u savremenom jeziku daje prednost
           se piše ime ovoga osmog mjeseca, zbog čega se može evidentirati   obliku august, iako bi „narodniji“ oblik bio avgust. S druge leksičke
           i avgust i august. Prema normi, u bosanskom se piše august, a ime   strane, rašireno je laičko mišljenje da je oblik kolovoz kroatizam, što
           je dobio po prvom rimskom caru Augustu, koji se ustvari zvao Okta-  nije potpuno tačno. Kolovoz je riječ koja je zabilježena u mnogobroj-
           vijan. U stsl. jeziku zabilježen je oblik avъgustъ, pa je sekvenca -vъ-   nim bosanskim starijim dokumentima, a među njima posebno mjesto
           mogla dati -u-, kao i u drugim brojnim slučajevima, mada se moglo   ima alhamijado literatura, o čemu je pisano u našoj nauci. To znači da
           desiti i to da se poluglas izgubi u slaboj poziciji pa da dadne -v-.   u bosanskom jeziku august i kolovoz imaju jednak leksički status, s
           Pošto se dogodilo da su u neposrednoj blizini dva vokala, sasvim je   tim da blagu prednost u savremenom jeziku ima august prije svega
           očekivano da vokal -u- pređe u sebi blizak sonant -v-, odakle dolazi   zbog raširenosti upotrebe.
           oblik avgust. Zanimljivo je da se u Povelji Kulina bana navodi sta-  Do augusta odnosno kolovoza ima vakta. Savladat će se mnogošta
           riji oblik „avьgousta“, što govori u prilog davno prihvaćenog oblika   dotada, ako Bog da.


           USLOV, UVJET ILI ŠART

           Kada me prije nekoliko godina upitao jedan znalac o tome šta je po
           bosanskom normirano, ako je srpski uslov a hrvatski uvjet, tada mi u
           trenutku sinu misao: „Po bosanskom je šart!“
           Dakako, radi se o svojevrsnoj jezičkoj doskočici, pa bi valjalo o tome
           progovoriti i objektivno. Počet ćemo od posljednje riječi – šart. Ona
           je u bosanski ušla preko turskog, iako joj je porijeklo arapsko i za-
           stupljena je većinom u islamskom vjerskom diskursu, kada se npr. go-
           vori o šartovima islama, šartovima namaza, posta i sl. I pored toga, u
           starijoj jezičkoj praksi, a još uvijek i u govoru, može se čuti ova riječ.
           Postavlja se, naime, pitanje ima li ova riječ status standardizirane lek-
           seme. Prema onome što ova riječ upotrebno i značenjski predstav-
           lja, njezin status treba biti jasno pozicioniran u određenim stilovima
           bosanskog jezika, ali njezina rasprostranjenost ne može biti takva da
           može mijenjati druge riječi koje imaju značenje kakvo ima šart. Osim
           toga, od ove riječi nije moguće ili nije uobičajeno tvoriti pridjev: *šar-
           tan, za razliku od uslovan ili uvjetan. Zbog toga bi neumjesno bilo da
           se na studiju pojave predmeti koji su šartovi ili *šartni za prelazak na
           narednu godinu, što međutim ne znači da ta riječ možda ne može biti
           dio studentskog žargona u specijaliziranim prilikama kad npr. student
           upita kolegu koliko mu je šartova ostalo za drugu godinu. Istina, ovu   niz različitih leksema: savjet, zavjet, vijeće, vijećati, savjetovati, zavje-
           pojavu nisam registrirao, što ne znači da nije nemoguća. Eh, zato je   tovali, savjetnik, vijećnik, zavjetan itd., dok se od druge riječi izvode
           uobičajeno pitati: Šta ti je uslov ili uvjet za narednu godinu? Ili, pre-  lekseme kao što su: slovo, sloviti, naslov, nasloviti, proslov, doslovan,
           vedenica latinske izreke Conditio sine qua non – Uslov svih uslova ili   naslovan, nasloviti itd. Prema nekim podacima, proizlazi da je uvjet,
           Uvjet svih uvjeta, a u ludičkoj funkciji to može biti i Uslov svih uvjeta,   u značenju koje ima, najstarije zabilježen u našim spomenicima, dok
           odnosno Uvjet svih uslova, tj. uvjet odnosno uslov bez kojega se ne   je uslov u tom značenju dosta mlađi i navodno tek nedavno preuzet
           može. Srpska i hrvatska norma između sebe su „podijelile“ ove rije-  iz ruskog jezika. Zato je u normi bosanskog jezika iz 20. st. preporu-
           či, pa je u općeprihvaćenom shvaćanju srpski uslov a hrvatski uvjet.   čen oblik uvjet, koji zamijenjen oblikom uslov iz srpsko-hrvatske jezič-
           A takav je pristup upravo pogrešan. To pokazuje etimologija ovih ri-  ke faze. Nešto kasnije, neki priručnici omogućuju i korištenje uslova
           ječi: u-vjet- i u-slov-, gdje se vidi da obje korijenske morfeme: vjet- i   naporedo s uvjetom. Vjerovatno bi prednost trebao imati uvjet, a tek
           slov-vode porijeklo iz prasl. jezika, tako da se iz prvog korijena izvodi   kasnije i uslov. Ali, i šart ima svoju upotrebnu vrijednost.



                                                                                                    STAV 14/4/2023 45
   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50