Page 44 - STAV broj 423

DRUŠTVO

Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (32. dio)

SRPSKI USLOV, HRVATSKI

UVJET, TADA SINU MISAO:

“PO BOSANSKOM JE ŠART!”

Piše: Alen KALAJDŽIJA

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta
za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je
obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima.
Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i
historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72
rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne
radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao
na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne
konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su
25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog
saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih
tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike.
Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od
čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg
naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih
naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.

DOBRODOŠLI

Često se javlja nedoumica u vezi s pisanjem hožgeldije, kako se svojevrsno optativno značenje koje određuje glagolski pridjev,
nekad a đahkad i danas kaže u narodu. Mnogi su u nedoumi- on se ipak posmatra kao cjelina, čime ovakve vrste oblika traže
ci zbog toga što je ovaj izraz po porijeklu dvokomponentan, od posebno gramatičko objašnjenje.
kojih oba dijela mogu stajati samostalno. Zbog toga je otvoreno Zanimljivo, slični izrazni ekvivalenti mogu se naći i u drugim jezič-
pitanje pišu li se zajedno ili skupa ova dva dijela: dobro i došli ili kim tradicijama, engl. Welcome, njem. Vilkommen. Ono što može
dobro i došao ili došla odnosno došle i sl. U nekim starijim jezič- stvarati sumnju u način pisanja jeste njezino razbijanje enklitikom:
kim rješenjima ovaj izraz pisan je odvojeno: dobro došli, upravo i Dobro nam došli, ili došao, došla..., gdje se vidi kolebanje u per-
zbog činjenice da oba dijela mogu stajati samostalno. Međutim, cepciji porijekla samog izraza, pogotovo stoga što enklitike mogu
nauka je nešto kasnije utvrdila da se ovaj izraz treba pisati kao razbijati sintagme, što ovaj izraz po svome porijeklu zaista i jeste.
jedna riječ, prije svega zbog toga što je riječ o složenoj tvorenici Ako je sve to tako, preostaje da se konstrukcija dobro i došli piše
koja se piše s tzv. nultom poveznicom; drugo, što se može radi- kao jedna riječ: dobrodošli – kako je u normi i preporučeno, a ako
ti o pridjevu (npr. Uvijek su nam dobrodošli), kako ga određuju se umeće enklitika npr. nam, onda treba: dobro nam došli – gdje
rječnici, iako se možda može činiti da je riječ o priloškom izra- tonične riječi dobro i došli, došao, došla i sl. nose svoje akcente.
zu, tj. prilogu kao vrsti riječi (npr. Dobrodošli!); treće, što je ova Iako se faktički može čuti i izraz *[dobronamdošli], koji je objedi-
konstrukcija osnova za izvođenje novih riječi kakva je npr. do- njen jednim akcentom, nije još nikom naumpalo da ovo piše kao
brodošlica, kojom se određuje sadržaj ovdje tretiranog proble- jednu riječ, iako se cijela struktura ponaša kao da je jedna riječ
ma; i četvrto, što je vjerovatno i najjači argument, što ovaj izraz – što govori o tome kako je jezik u stalnom dinamizmu utjecaja
čini jednu akcenatsku cjelinu, jer ako se odvoje ove dvije lekse- promjena koje proizlaze ne samo iz unutrašnje jezičke strukture,
me, one imaju svoje posebne naglaske, što u suštini nije slučaj već iz okolnosti koje diktira vanjezički kontekst.
u navedenom primjeru. Iako je riječ o tome da ovaj izraz sadrži Dobrodošli u svijet jezičke realnosti, ili dobro nam došli!

44 14/4/2023 STAV