Page 64 - STAV broj 394

DRUŠTVO

Sarajevska džamija kao veza srednjovjekovne i osmanske Bosne

KORIJENI IZ KOJIH NIKNUŠE

BOSANSKE FERHADIJE

U Bosni su četiri Ferhadije. Za onu u Banjoj Luci zna se pouzdano
da ju 1579. izgradi Ferhat-paša, amidžić čuvenog Mehmed-paše
Piše: Izet PERVIZ Sokolovića. Za drugog Ferhata, Vukovića Desisalića, kazuju da je
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ sagradio tri ostale bosanske Ferhadije. O njemu historija nije bila
darodavna kao o imenjaku Ferhat-begu Sokoloviću i o njegovoj
pojavi ostade malo toga zapisanog.

rimakneš li se sarajevskoj Fer- bilježi njegov savremenik, osmanski po- dubrovačkog arhiva, nastojati demantira-
hadiji, na kamenoj ploči uzida- vjesničar Dursun-beg, prometnu na prvo ti Dursun-bega, te dokazivati kako je mi-
noj ponad vrata vidjet ćeš natpis, mjesto do sultana. Ahmet-paša rodio se ljenik Stjepan nakon očeve smrti došao u
Puklesan, obrubljen cvjetnim u Herceg-Novom, kao Stjepan Hercego- sukob s bratom Vlatkom oko naslijeđa, i
dekorom. Oni koji znaju arapski kažu da vić, a otac mu bijaše Stjepan Vukčić Ko- pokupi se, i ode u Istanbul, i poturči se.
je riječ o stihu i da glasi ovako: “Ferhat-beg sača. Herceg Stjepan ženio se tri puta, pa Onamo, u Istanbulu, nepredvidiva
podiže ovu građevinu / Sastajalište asketa, se historičari dobro namučiše da odrede historijska ponornica (opet, kao kod ne-
dom pobožnih / Bog nam nadahnu njen koja od triju njegovih žena bijaše mati kih književnika) umjesto Stjepana izba-
tarih: / Za ljubav Boga gospodara svjeto- Ahmet-pašina. Prvu, Jelenu Balšić, zet- cuje Ahmeta. Sada ima devetnaest godina
va.” Godina nije direktno ispisana, već je sku vojvotkinju, majku bosanske kraljice i nosi zastavu ispred sultanove vojske koja
data u ebdžedu, tradicionalnom računanju Katarine, odmah su eliminirali, jer, u vri- opsjeda Skadar. Tri godine poslije postaje
pri kojem svako slovo arapskog alfabeta jeme kada se Ahmet-paša rodio, ona već damat, sultanski zet. U te visine izbacu-
odgovara određenom broju. Kada se sabe- bijaše na onom svijetu. Treća, hercežica je ga jedan sukob među braćom, koji će i
ru vrijednosti slova posljednjeg polustiha, Cecilija, kako je Dubrovčani nazivahu u poslije tolikih stoljeća u narodnoj svijesti
kazuju stručnjaci, dobije se hidžretska 969, svojim dokumentima, došla je u Hum tek živjeti kao svojevrsna historijska trauma.
što odgovara 1561/1562. godini po Kristu. 1460. godine. Tako rekoše i opredijeliše Kao da ne može pobjeći od bratskih ra-
Iako se ime graditelja otkriva u samom se za Barbaru, “kćerku presvijetlog voj- tova, Ahmet, alijas Stjepan, odrastavši uz
njenom nazivu i potvrđuje na toj kamenoj vode od Bavarske”, koja umrije odmah priču o trogodišnjem ratu između njego-
ploči, ipak, da bismo začeli priču o sara- nakon poroda. vog oca i nerođenog brata, cijelim svojim
jevskoj Ferhadiji, najbolje je krenuti niz Stjepan Hercegović, dakle, bijaše rođen talentom i svom svojom hrabrošću uskače
korijenje, duboko, na obale Mramornog ili 1456. ili 1459. godine. Mi, trudbenici u sukob između Bajazita II i princa Dže-
mora. Ondje, na onom poluostrvcetu što koji svrdlaju korijenjem iz kojeg u crni- ma, koji zakrviše oko prijestolja. Njegove
podsjeća na rog poskokov, poznatijem kao ci vremena izraste ova džamija, povučeni zasluge u Džemovom porazu bijahu toli-
Altinova, koji se nemilosrdno zabada u iskustvom nekih književnika koji su na- ke da su se mogle izmjeriti samo rukom
bedra valova na ulazu u Izmitski zaljev, a mjerno pomjerali godine kako bi roma- sultanove kćeri.
na koji se, slučivši se s istanbulske peri- nesknom štivu dodavali dramatičnosti, Od tog trenutka Ahmet-beg vrtoglavo
ferije Gebze, oslanja novosagrađeni most ili pak – svakoj zdravoj logici uprkos – napreduje. Nauk vladanja uči u Bursi kao
nazvan po Gazi Osmanu, rodonačelniku uvjerljivosti, uzimamo ovu drugu. Ta go- sandžak-beg, pa biva promaknut u begler-
Osmanlija, rasprostrlo se selo Hersek. dina puna je važnih događaja i primamljiv bega cijele Anadolije. S 27 godina je ka-
Selo su davno, jer ih ono ostrvce podsje- temelj za onog ko želi graditi priču koja pudan-paša, zapovjednik osmanske mor-
ćaše na ispružen jezik, Turci prozvali Dil, ne mora biti sasvim u korelaciji s onim narice, i na lijevoj ruci ostala su mu samo
i tako ga zvaše sve dok u njemu ne bude što je historijski fakat. To je ona godina dva prsta; zlonamjernici bi rekli dovoljno
sahranjen Ahmet-paša Hercegović, jedan kada bosanski princ Stjepan Tomašević, za “vikotoriju”, ali historija ne ide u ta-
od najpoznatijih velikih vezira Osman- posljednji srpski despot, predade Osman- kvo detaljisanje pa ne znamo baš o kojim
skog Carstva – on služiše trojici sultana, lijama Smederevo i oko Bosne zakloparaše je prstima riječ; za znak pobjede sudbina
Mehmedu II, Bajazidu II i Selimu I, a to đavolski žrvnji da zauvijek zdrobe Kotro- mu još ne daje priliku i zasad na njegov
bijaše “zlatno doba” Osmanske Imperije. manića kraljevstvo. Hercegovina se odr- ratni put slaže samo poraze – biva ranjen
ža još koju godinu, a kada herceg Kosača na planini Taurus, zarobljen i odveden
OD STJEPANA DO AHMETA bi pritjeran uza zid, on kao zalog svoje u Egipat i bačen pred noge memlučkom
Sudbinska priča Ahmet-pašina sva riječi, kako je to tada bio običaj, posla u sultanu Ašrafu Kjat-begu, zapisuje u Lje-
odiše nevjerovatnim. On se u hijerarhiji Istanbul najmlađeg sina, šestogodišnjeg, topisu Osmanske kuće derviš Ahmed Ašik
Osmanskog Carstva, od poluprinca-zaloga, ili, pak, devetogodišnjeg Stjepana. Kasni- paša-zade – čak se i priroda urotila protiv
kako to u Ljetopisu osvajanja Mehmed-hana je će historičari, pozivajući se na pisma iz njega, pa, kako to u Povijesti Otomanskog

64 23/9/2022 STAV