Page 66 - STAV broj 394

DRUŠTVO

Ivana Desisalića Vukovića, i u pratnju
mu dadoše Vuka Bogdanovića i nekog
Radovana, poslaše ih u Foču da se pred
Hamza-begom, mutesarifom iliti guver-
nerom novouspostavljene hercegovačke
regije, parniče s dubrovačkim poslanici-
ma i s bratom Stjepanom, alijas Ahme-
tom, oko ostavštine oca njihova Stjepa-
na Vukčića Kosače. Iz jednog drugog
dokumenta saznajemo da Ivan Vuković
Desisalić nije podijelio sudbinu Kosača
i da nije otišao s Vlatkom na Rab. Ista
godina, dakle 1489, koja Vlatku Herce-
goviću na Rab dovodi smrt bajnu, kako
joj je sam tepao u trenucima potpunog
duševnog rastrojstva, izbacuje jedan tr-
govački ugovor iz kojeg prst historije
nanovo iščeprka Ivana Vukovića Desi-
salića. On konačno ostvaruje san Hra-
nića-Kosača i Kotromanića, koji cijelo
jedno stoljeće sanjaše o tome da se otr-
gnu od Dubrovčana i da sami sebi do-
bavljaju so te zbog toga i izgradiše Novi
Grad, koji poslije dobi naziv po hercegu
Kosači – Herceg-Novi. Ivan je sada, sku-
pa s izvjesnim knezom Mihočem, zaku-
pnik prodaje soli u Herceg-Novom i u
njegovoj osobi ovaj grad konačno dobija
funkciju zbog koje je i sazdan.
Kada je Stjepan Kosača slao sina kao
jamca u Istanbul, zasigurno mu je u prat-
nju, kao skrbnika, stavio jednog od Vu-
kovića-Desisalića, u njih je imao bezgra-
nično povjerenje. Ili je, možda, tačnije
ovako: kada je Stjepan Hercegović odlu-
čio da prebjegne Osmanlijama, zasigurno
je poveo i nekog od Desisalića. Tako se
godine 1492, kao dvorjanin Ahmet-paše kršćanin, Ivan Desisalić, a historičar Ivana Desisalića boravio je zograf Tudor
Hercegovića, pominje Grgur Desisalić. Pa Vladislav Skarić spominje i trojicu bra- Vuković iz Mahina kod Bara, kojeg neki
zašto taj Grgur Desisalić nije mogao pro- će Desisalića: Mihajila, Nikolu i Dra- historičari vješaju o rodoslovno stablo
ći kao izvjesni dijak Sanko Dobrušković, gobrata (neki historičari kazuju da je Desisalića. Bio je on gost Ivanov kada
odgajatelj Kosačinih sinova, za kojeg se Ferhat-beg imao i brata Andriju i da je je na dvije spojene lipove daske slikao
pretpostavlja da je otišao sa Stjepanom u i on živio u Sarajevu). Bili su kujundži- ikonu Bogorodice s Hristom, za koju je
Istanbul, a pouzdano se zna da je prešao je i imućni ljudi i u njihovoj kući bora- vezana legenda kako je dvojici slijepaca
na islam, da je bio u sultanovoj službi i vio je onaj kaluđer Dmitar dok je pisao povratila vid i koja je poslije čuvana u
da je zaslužio timar vrijedan 3.354 akče?! otačnik ili paterik, ili knjigu poučnih Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovi-
Kako su se i Kosače pocijepale, pa priča o monasima, koja se i danas nalazi ne, sve do 1992. godine, kada netragom
jedni prešli na islam, a drugi ostali u u muzeju Stare pravoslavne crkve na Ba- nestade. Za našu priču ta je ikona važna
vjeri svojih otaca, takva sudbina snađe ščaršiji. Ta knjiga, odnosno jedan zapis po onome što o njoj kazuje Đoko Maza-
i njihove najvjernije sluge – Desisaliće. na njenim koricama, kazuju oni koji su lić, slikar koji je posebno proučavao bo-
Kažu da je u Sarajevu u vrijeme podi- je držali u rukama, spominje Ivana De- sansko slikarstvo otomanskog doba. On
zanja Ferhadije živio brat Fehrat-bega, sisalića, i to u godini 1622. U samoj kući piše da je u podnožju ikone zograf ostavio
zapis u kojem nam poručuje da ju naslika
Put Ahmet-paše Hercegovića prekida se naglo, kod Halepa. “grešna ruka Tudora majstora Vukovića
iz Mahina primorskih”, i to 1568. godi-
Godina je 1517. i iza njega ostaju brojne zadužbine: džamije, ne, kada carstvom vladaše sultan Selim,
medrese, hamami, mektebi, imareti, karavan-saraji. Za svoj vječni a Bosnom Ferhat-beg, brat Ivana Vuko-
vića Desisalića, naručioca ikone.
počinak odabrao je harem džamije koju sagradi u Dilu, selu koje
će uskoro biti nazvano po njemu. Ondje, u Herseku, i danas stoji BOGOMOLJA ZA JANJIČARE
U Bosni su četiri Ferhadije. Za onu u
turbe, pa ako se iz Istanbula uputiš ka Bursi, siđi časkom s glavne Banjoj Luci zna se pouzdano da ju 1579.
ceste, zastani pred njim i prouči Fatihu za dušu čovjeka u kojem izgradi Ferhat-paša, amidžić čuvenog Meh-
med-paše Sokolovića. Prema predanju, iz-
se srednjovjekovna Bosna spoji s osmanskom Bosnom. gradi je iz onih 30.000 dukata, koje je dobio

66 23/9/2022 STAV