Page 69 - STAV broj 380

muška odjeća poput dolama, čakšira, fer- sebe sastavljena je krajem 1690. godine,
mena, džube (ulemska nošnja). Najrepre- a među njima su navedene četiri serdža-
zentativniji proizvodi ipak su bile ženske de banjalučke izrade i posebno jedna do-
anterije. “Anterija je dobro poznat dio vršena i jedna nedovršena serdžada. Na
luksuzne odjeće u upotrebi kod bogati- osnovu ovoga možemo zaključiti da njena
jih žena... bile su duge do članaka, nosile izrada najvjerovatnije seže duboko u 17.
se kao gornji haljetak, ukrojene u struku, stoljeće, pa čak i ranije. Iz različitih histo-
iskrojene na prsima. Rukavi su dugački rijskih izvora znamo da su ove serdžade
sa rastriženim donjim krajevima, nekad bile veoma cijenjene, a što je očigledno
duži i od ruke, tako da krajevi slobodno iz podataka kome su sve pripadale, kao
vise. Anterije su se pravile od somota ve- i zbog toga što su bile višestruko skuplje
zenog zlatom ili od raznih skupocjenih od drugih sličnih produkata. Međutim,
svilenih tkanina (za bogate žene) kao i najveći problem jeste što historijat banja-
od aladže sa srmenim širitom okolo (za lučke serdžade teško možemo pratiti zbog
žene srednjeg staleža u gradu). Početkom veoma malog broja sačuvanih primjera-
ovog vijeka anterije u gradu nisu više u ka, a pogotovo ne možemo znati kako je
upotrebi, ali zato anterije od aladže poči- izgledala u svojim najranijim danima. S
nju da nose (poneke bogatije) seoske mu- druge strane, gotovo smo sigurni da nisu
slimanske mlade.” U našim muzejskim izrađivane poslije 1850. godine.
zbirkama sačuvano je više primjeraka Banjalučke serdžade imaju centralni
veoma bogato ukrašenih anterija. Glavni mihrapski motiv s vazom i cvijećem. To
motiv na anterijama formirao se od gajtana je njihov lajtmotiv koji se stalno ponavlja
i zeha te od srmenog veza. Motivi su bili i po kojima su prepoznatljive. Vaze su sti-
veoma interesantni (ruže, pletenice, loza, lizirane,a cvijeće lokalno (karanfili i ruže).
behar, grana itd.) i podsjećali su na de- Na marginama (okolici) također su prika-
koracije s metalnog posuđa. U rijetkim zane vaze sa cvijećem, ili samo cvijeće, a
slučajevima vez je služio i za umjetnič- u rjeđim slučajevima i arhitektura kuća.
ko oblikovanje slika i levhi. S dolaskom Ipak, tehnički, a donekle i estetski začeci
Sarajevski ćilim, sredina 19. stoljeća
Austro-Ugarske i osnivanjem Sarajevske banjalučke serdžade mogu se nazrijeti u
čak i veoma inspirativan. Međutim, ova ćilimare otvara se i poseban odsjek koji izradi ukrašenih osmanskih vojnih tendi.
vrsta proizvodnje ipak nije bacila u sje- je bio zadužen za izradu veza. S obzirom na to da je Bosna stoljećima bila
nu drugu vrstu tkanja koja je po mnogo Ipak, najpoznatiji proizvod terzijskog vojno krajište, sasvim je logično pretposta-
čemu bila zanimljivija, razvijajući ono što zanatstva bile su banjalučke serdžade. viti da je manufaktura vojnih šatora zbog
bismo mogli nazvati novim bosanskim Ove molitvene prostirke izrađivane teh- praktičnosti transporta bila locirana barem
stilom. Produkti glatkog ćilima u tom su nikom aplikacije od različitih vrsta čohe jednim dijelom i u Bosni, i ne sasvim slu-
smislu bili posebno interesantni i uklju- (vuneno platno fine obrade), na platne- čajno u Bosanskoj krajini, kojoj i gravitira
čivali su ranu domaću tradiciju koja je noj podlozi u kombinaciji sa zlatovezom sam grad Banja Luka. Osmanski sultanski
bila prekomponirana i kojoj su dodavani ili srebrovezom oduvijek su predstavlja- vojni šatori bili su ukrašavani aplikacija-
novi dekorativni elementi. Inspirativno le luksuzan i veoma poželjan umjetnički ma. Određeni dekorativni uzorci s tih ša-
polazište pronađeno u prošlosti i inven- predmet. Pa iako se po svojoj originalno- tora veoma su bliski onome što možemo
tivnost dekoratera omogućili su krajem sti svrstavaju među veoma značajne izra- vidjeti na banjalučkim serdžadama, a što
19. i početkom 20. stoljeća nastajanje ši- ze ukupne osmanske dekorativistike, ba- je očito na šatoru koji se danas čuva u Voj-
roke lepeze onoga što bismo mogli nazva- njalučke serdžade su se, uslijed različitih nom muzeju u Stochkolmu, a koji potječe iz
ti “novim bosanskim dizajnom”, izuzetno kulturoloških zapostavljanja, izgubile na opsade Beča 1689. godine. Iako su na ovom
sofisticiranim i prilagođenim tadašnjem historijskom obzorju islamske umjetno- primjerku cvjetni motivi veoma krupni i
ukusu koji je zahtijevao sasvim nove i ori- sti, bivajući s jedne strane ignorirane, a s prilagođeni dekoraciji velikih površina,
ginalne umjetničke proizvode. druge pogrešno interpretirane. Historičar kompozicijsko grupisanje i isticanje cvjetnih
Celal Esat Arseven u svom tekstu Turska buketa neminovno podsjeća na estetiku
TERZIJSKI ZANAT I UMJETNOST TKANJA primijenjena umjetnost ističe da su se u Bo- banjalučkih serdžada i, što je još važnije,
Terzijski je, uz kazandžijski, bio naj- sni izrađivali najbolji primjeri tkanine s sugerira kako su ove serdžade mogle izgle-
masovniji zanat u Bosni, a organizirano aplikacijama, a koje su imale predznak dati u tom periodu. Prema tome, način apli-
se pojavljuje već krajem 15. stoljeća, što banjalučke. Međutim, njeno historijsko kacije na banjalučkim serdžadama bio je
ga svrstava i među najstarije. Osim toga, praćenje nam pravi problem s obzirom sličan onome na šatorima. Još jasniji izraz
terzije su u svim stoljećima zadržali visok na to da ne možemo tačno odrediti po- možemo vidjeti na nekim drugim tendama
nivo izrade, a to vidimo čak i početkom četke proizvodnje u Bosni. Danas pretpo- rađenim najvjerovatnije u drugoj polovini
dvadesetog, kada generalno dolazi do opa- stavljamo da ona nije izrađivana u Banjoj 18. stoljeća koje se u potpunosti poklapaju
danja zanatske proizvodnje. Izgleda da su Luci već na širem području Krajine, a u s izgledom banjalučkih serdžada tog vre-
na šegrtovanje išla samo gradska djeca, ba- jednom trenutku možda i u čitavoj Bosni mena. Stilistika razvoja osmanskih vojnih
rem kada je Sarajevo u pitanju. Terzijski (izgleda da je Banja Luka bila samo mje- tendi na neobičan, ali autentičan način se
je zanat i dosta toga obuhvatao. Pominje sto trgovanja). odrazila na stilistiku banjalučkih serdža-
se oko 50 proizvoda. Od materijala, naj- Najraniji datum pominjana banja- da, s tim da su utjecaji u jednom trenutku
više je korištena čoha različitog kvaliteta, lučke serdžade seže na kraj 17. stoljeća, mogli biti i obostrani.
ali i oni luksuzniji poput svile ili somo- gdje se navodi u popisu ostavštine ana- (Iz neobjavljene knjige Kenana Šurko-
ta. Najčešće su izrađivane feredže jer su dolskog begler-bega i Bošnjaka hadži Ah- vića: “Kratka historija islamske umjetnosti
bile u širokoj upotrebi kod žena, zatim med-paše. Lista stvari koje je ostavio iza u Bosni i Hercegovini”) n

STAV 17/6/2022 69