Page 67 - STAV broj 380

preovladava termin ćilim, čak i kada su u radio sve do početka 20. stoljeća. Potrebe
pitanju tepisi). Međutim, izraz tepih re- za ćilimima u Sarajevu, po svemu sudeći,
lativno je nov u bosanskom jeziku, pa se bile su ogromne, s obzirom na to da je grad
u ranijim periodima za čvorane produkte već polovinom 16. stoljeća imao oko 120
upotrebljavao naziv “halija”. džamija. Da se među bošnjačkim musli-
S obzirom na to da je dolaskom Osman- manskim plemstvom ćilim počeo isticati
lija u Bosnu sve više Bošnjaka počelo pri- kao statusno obilježje, govore i svjedočan-
hvatati islam, važan segmenat nove kulture stva putopisaca. Tako je jedan od članova
življenja postali su ćilimi i tepisi. Doduše, delegacije austrijskog cara Ferdinanda I
određene forme srednjovjekovnih pros- godine 1530. zapisao da su u blizini Sara-
tirki i dalje su bile prisutne u kućama, jeva dočekani od bosanskog namjesnika
kao što su dvostrane šarenice, dok su se Husrev-bega u njegovom šatoru u kojem
ćilimi i tepisi sve više počeli podrazumi- je bio prostrt “vrlo lijep ćilim”. Franjevac
jevati u uređenju džamija i turbeta, ali su Pavle od Rovinja pominje da je 1640. go-
polahko postajali i dijelom pokućstva bo- dine boravio u Sarajevu, gdje je u jednoj
gatih porodica, što će vremenom postati sobi u dvoru osmanskog defterdara vidio
pravilo čak i kod srednjeg sloja gradskog veliki ćilim. Nije bila rijetkost da su se ći-
stanovništva. Međutim, ove promjene u limima otkupljivali i muslimanski ratni
načinu življenja bile su isključivo primjet- zarobljenici, a praksa poklanjanja ćilima
ne kod muslimana Bošnjaka. Pravoslav- kao diplomatskog dara bila je uobičaje
no stanovništvo u Srbiji, koje je također na. Ipak, rijetki su i nepouzdani podaci o
bilo pod osmanskom vlašću, pa čak i kada organiziranoj proizvodnji ćilima u Bosni
je u pitanju plemstvo, nije držalo ćilime prije 19. stoljeća. Ona je u nekom obliku
u kućama. Tako se u dvorovima srpskih i obimu vjerovatno postojala, ali o tome
knezova čak i u 19. stoljeću nalazilo ćili- imamo samo indicije. Pogotovo smo sigur-
ma kao u jednoj imućnijoj porodici Boš- ni da u tom periodu nije bila proizvodnja
njaka u Bosni. čvorovanih tepiha (sve do otvaranja sara-
Uvoz ćilima i tepiha u Bosnu bio je jevske ćilimare) već da su oni isključivo
sukladan s razvojem velikih gradskih uvoženi s Istoka.
centara. Tu se prije svega misli na op-
skrbu džamija, turbeta i rezidencijalnih PIROTSKI ĆILIM
objekata. Prve podatke o zastupljenosti Međutim, činjenica je da su Bošnjaci
ćilima i ostalih prostirki među širim slo- u mnogim gradovima Balkana učestvovali Banjalučka serdžada, početak 19. stoljeća
jem muslimanskog stanovništva u Bosni u proizvodnji ćilima pa i u osnivanju čita-
možemo otkriti u ugovorima o nasljed- vih tradicija. Najbolji primjer za to jeste
stvu, ili poklanjanju imovine vakufima, širi rejon grada Pirota u današnjoj jugoi-
a takve prvi put otkrivamo u 16. stoljeću. stočnoj Srbiji, zajedno s obližnjim gradom
Tako se u drugoj vakufnami Ćejvan-ćehaje Ćiprovcem u Bugarskoj. Dominacija mu-
iz Mostara 1558. godine navodi između slimanskog stanovništva i islamske kulture
ostalog i veći broj džamijskih ćilima i na tom području u vrijeme osmanskog pe-
serdžada, tačnije: tri serdžade-halije, tri rioda, te blizina Burse i Istanbula, zajedno
velike halije, ćilimčić za mihrab, ćilim, 5 s frekventnim trgovačkim putevima prema
mihrapskih serdžada, serdžada halija za Zapadu, doveli su do ekspanzije tkalačke
mihrab, dvije veće halije, serdžada za mi- proizvodnje i stvaranja veoma specifičnog
hrab i četiri misirske hasure. stila i sasvim originalne estetike koja će
Ovaj primjer dobar je dokaz da su dža- izroditi ono što danas nazivamo pirotskim
mije polovinom 16. stoljeća bile zastrte ili sarkoy ćilimom.
kvalitetnim ćilimima/tepisima, a što je Pirotski ćilim spada u grupu orijen-
do sada u našoj literaturi bilo poricano. talno-islamskih ćilima, nastao je unutar
Uostalom, indicije da su u džamijama razvijenih urbanih cjelina osmanske Sr-
postojali luksuzni ćilimi i tepisi velikih bije u kojima su Bošnjaci činili većinsko
dimenzija dolazi nam i od posrednih po- i kulturološki dominantno stanovništvo.
dataka vezanih za trgovinu. U Sarajevu Direktno se dovodi u vezu s anadolskim
su se ćilimi i tepisi najvjerovatnije mogli uzorima, s obzirom na to da Pirot preuzi-
kupovati i u Brusa bezistanu. Ne trebamo ma osnovni dijapazon motiva koje susre-
zaboraviti da je ovaj bezistan u tu svrhu ćemo u Maloj Aziji, s tim da vremenom

Najpoznatiji proizvod terzijskog zanatstva bile su banjalučke
serdžade. Ove molitvene prostirke izrađivane tehnikom aplikacije
od različitih vrsta čohe (vuneno platno fine obrade), na platnenoj
podlozi u kombinaciji sa zlatovezom ili srebrovezom, oduvijek su
predstavljale luksuzan i veoma poželjan umjetnički predmet. Molitvena bosanska serdžada, početak 20. stoljeća

STAV 17/6/2022 67