Page 75 - STAV broj 226
P. 75

i džerahorluka...” U istom periodu doni-
                                                                               jeta je odluka da se stanovništvo Pljevalja
                                                                               oslobađa plaćanja redovnih i vanrednih
                                                                               nameta (muafijet), povlastica predviđena
                                                                               za stanovništvo svih kasaba na području
                                                                               Osmanskog carstva.
                                                                                   Historičar Sait Šabotić navodi da su
                                                                               kulturne aktivnosti prilagođene uvjeti-
                                                                               ma koje je stvarala država, a podržava-
                                                                               li ih lokalni kulturni poslenici, kada su
                                                                               dešavanja u prijestolnici, s jedne strane,
                                                                               i stremljenja tamošnjih kulturnih posle-
                                                                               nika gradili povoljnu klimu za stvaranje
            U svom radu O porodici Boljanić s po-  veoma značajan u Osmanskom carstvu.   kulturne baštine. Iako je značajno mje-
          sebnim osvrtom na Husein-pašu Boljanića dr.   1594. godine ponovo je upućen u Bosnu   sto pripadalo graditeljstvu, ključnu ulo-
          Behija Zlatar navodi da su članovi porodi-  – kao beglerbeg Bosanskog pašaluka. Ne-  gu i najznačajnije mjesto imali su prepi-
          ce Boljanić imali značajnu podršku veli-  punu godinu dana Husein-paša boravi i   sivači. Prva poznato ime iz pljevaljskog
          kog vezira Mehmed-paše Sokolovića, čija   u Banjoj Luci, a onda ga 1595. nasljeđuje   kraja, koje se na prijelomu vjekova bavi-
          je sestra Šemsa bila udata za Sinan-bega   Smail-paša zvani Arpad. Nakon toga od-  lo prepisivačkim radom, bio je izvjesni
          Boljanića. Zahvaljujući Mehmed-paši, Si-  lazi u Budim i od tada nema više pisanih   Abdulfetah, sin šejha Muhameda. On je
          nan-beg je brzo napredovao u službi: bio   tragova niti izvora o njegovom životu jer   1700. godine prepisao dvije značajne knji-
          je bosanski, a potom tri puta hercegovač-  je, najvjerovatnije, umro krajem 16. i po-  ge: Knjigu kazni i odluka šejha Alija ibn
          ki namjesnik. Podigao je više zadužbina   četkom 17. stoljeća.       Magdudija aš-Šahvardija al-Bistamija na
          u Čajniču, Nevesinju, Jajcu, Banjoj Luci,    Dostupni izvori ukazuju da je porodi-  arapskom jeziku (Kitāb al-hudūd wa al-ah-
          Priboju i Cerniku. Međutim, kao najpo-  ca Boljanić imala značajnog udjela u po-  kām) i  Djelo o postupku šerijatskog suda u
          znatiji član porodice Boljanić, ističe se   litičkom i kulturnom životu Osmanskog   slučajevima kontradiktornih odluka (Malgā
          Husein-paša, koji je bio hercegovački,   carstva i da je obavljala značajne funkcije   al-qudāt ʹinda ta ārud al-bayyināt) autora
          a potom bosanski namjesnik. Poslije tri   u osmanskoj administraciji. Konkretnim   Ganama ibn Muhammada al-Bagdadija,
          uspješne godine stolovanja, Husein-paša   doprinosom Husein-paše Boljanića u ra-  također na arapskom jeziku. Prepisivačka
          je iz Bosne 1573. godine upućen na po-  zvoju Pljevalja kao urbanog centra bavila   djelatnost u Pljevljima bila je razvijena
          ložaj beglerbega u Dijarbakir (pokrajina   se i prof. dr. Ema Miljković. Od 1597. go-  i u XVIII vijeku i nije podrazumijevala
          Osmanskog carstva), da bi već naredne   dine, preseljavanjem hercegovačkog san-  samo puko prepisivanje određenih djela,
          godine bio imenovan za namjesnika Mi-  džak-bega u Pljevlja jeste događaj koji je   već i ostavljanje određenih komentara na
          sira (Egipta). S ovim imenovanjem Huse-  bio najrječitije svjedočanstvo o prerastanju   osnovu kojih se saznaje o interesiranjima
          in-paša je dobio titulu vezira, da bi nakon   i razvoju ovog mjesta u istinski gradski   samih prepisivača, njihovoj informirano-
          dvije godine provedene u Egiptu, na po-  centar. Naime, angažiranjem Husein-pa-  sti, poznavanju općih prilika i njihovom
          ziv Porte, bio vraćen u Carigrad. Sve do   še kod sultana Selima II (1566–1574) u   obrazovanju, navodi Šabotić.
          1585. godine u dostupnim izvorima nema   defteru je zabilježeno da su “svi oni koji   U razdoblju od 1465. do 1912. godine,
          podataka o aktivnostima Husein-paše, da   stanuju u toj kasabi, nakon što oni izme-  kada je ovo područje u kontinuitetu bilo
          bi se u defterima Hercegovačkog sandža-  đu njih koji se bave zemljoradnjom plate   dio Osmanske države, pored mnogih dru-
          ka iz iste godine spominjao kao beglerbeg   posjedniku zemlje ušur na zemlju koju   gih sakralnih i profanih objekata bogate
          Bagdada. To pokazuje koliko je bio uvaža-  siju i žanju, oslobođeni i oprošteni od   kulturno-historijske baštine, posebno mje-
          van kada je upućen u taj grad, za tu epohu   svih obaveza, divanskih nameta, poreza   sto pripada Husein-pašinoj džamiji.   n
































                                                                                                    STAV 4/7/2019  75
   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80