Page 75 - STAV broj 306
P. 75

i identitet. Također, treba naglasiti da   elementarnih ljudskih prava. Akademske   Pričao mi je – rahmet mu duši
          su pjesme ovog tipa monološki ustro-  i duhovne elite, a ne samo političke, ko-  Da je nosio šarac
          jene, a monologičnost ima retrospekti-  ketiraju s vrlo problematičnim idejama i   I imao pomoćnika
          van karakter; lirski subjekt pjeva priču o   likovima iz recentne prošlosti. Viktimo-  Da mu je komesar čete bio
          svom stradanju koje se u trenutku kada   logija je i dalje omiljena nenaučna disci-  Raičević Milonja iz Berana
          pjevanje počinje već dogodilo, ali se re-  plina. Mrtvi se ubijaju po drugi, treći i   A delegat voda Delević Stana
          inkarnira u sadašnjosti kao opomena da   ko zna koji put. Preživjeli, a osakaćeni,   I da su se iskreno borili
          se više nikad i nikome ne dogodi, ali i   vrijeđaju se javnim, medijskim inter-  Protiv njemačkih dušmana.
          kao čin koji pred prijetnjama novog zlo-  pretacijama, reinterpretacijama, krivo-
          vremena pokazuje da “nema kapitulaci-  tvorenjem događaja, procesa i njihovih   Pričao mi je
          je, odustajanja od savjesti, od morala, od   posljedica, a najpogubnije od svega jeste   Da je osam puta išao u bombaše
          humanizma, od pravde, od čovječnosti,   što agresijske oligarhije sopstvenom na-  Na bunkere kod Ustiprače
          od ljudskog dostojanstva, od protesta”,   rodu serviraju laž da su za sve krivi oni
          od sebe samog.                    drugi, oni drugi zli i prljavi, jer i kakvi   Napadao njemački oklopni voz
            Pjesme koje počivaju na islamskoj   bi mogli biti kad su već drugi i drukči-  Na pruzi Višegrad - Sarajevo
          filozofiji i tradiciji (Zaljubljeni rob, Veli-  ji?! Povratak u normalu, povratak vri-  Da je tu poginuo Brahim Hamzin
          čina grijeha, Kako da ti objasnim, Čekajući   jednostima koje karakteriziraju mora-  Iz Balotića
          pravosnažnost presude) čine poseban se-  lan i civiliziran svijet, međutim, vrlo je   Da su ga u šatorsko krilo umotali
          gment Hadžićeve knjige. Njih odliku-  kompleksna aktivnost. Što barbari mogu   I na liniji fronta ukopali.
          je višeznačnost, izbrušenost filozofskih   upropastiti za kratko, civiliziranima za
          spoznaja, ali i pozivanje na vjeru i na   popravak trebaju decenije i stoljeća...  Pričao mi je
          sabur. U ovim pjesmama, pored upo-                                   Da je promrzlih nogu
          trebe slobodnog stiha, pronalazimo ra-  HARUN HADŽIĆ                 Prešao preko Trnova
          zličite metatekstualne utjecaje narodne                              Preko snježnog Igmana
          lirike, gazela, ilahije i kaside. Hadžić u   PJESME IZ ZINDANA       I da je bio svjedokom
          pjesmama te tematike i te inspirativne                               Oslobođenja Sarajeva.
          osnove uspijeva ostvariti osoben sistem
          mišljenja oslonjen na sandžačku leksiku.  MOJ BABO JE                I pričao mi je – Allah mu dobro dao
            Pjesme ispisane modernim nerimo-                                   Da je dolinom Sane vojevao
          na riječ, Sanjam – dakle postojim, Moj  BIO PARTIZAN                 Da je pjevao o karlovačkoj Dugoj Resi
          vanim stihom (Čelo moga oca, Tajanstve-
          babo je bio partizan, Tajna voza 671, Moje                           Da je pratio vijesti Radio Londona
                                                                               O stanju na istočnom frontu
          najbolje godine), tematski raznovrsne, ka-  I dan-danas              I o iskrcavanju u Normandiji.
          rakterizira misaona dubina, preciznost   Kad mi spomenu partizane
          u iskazu, orijentalna stišanost u ritmu,   Pravo da vam kažem        Potom je prošao Zagreb
          intelektualna zebnja pred vremenom i   Meni se to dopadne            Stigao do Zidanog Mosta
          društvom koje se nije oslobodilo svog   Jer vidim siluetu mog oca    Bio očevidac predaje
          rušilačkog karaktera.             Omladinca i Titovog borca          Njemačke soldateske
            Knjiga Sjećanje na Karamonte tematski   Vojnika Sedme crnogorske brigade
          je u znaku historijskog usuda Bošnjaka,   Kako razgoni švapske armade.  I dobio medalju zasluga za narod.
          zla i nepravde, u kriku i grču, u lamenta-                           Nadao se je -
          ciji i inkantaciji. Hadžić je svoj pjesnički   A, ovako je počelo:
          glas usmjerio protiv različitih oblika re-  Najprije su na Kacuberu  Rekao mi je,
          presije, tortura, zla, jer se na Balkanu još   Odbranili Rožaje od četnika  Da više nema ni četnika ni ustaša
          uvijek kvazipolitičke elite salonski od-  Zatim su iz grada prognali Talijane  Ni Bjelogardejaca ni Nedićevaca
          nose prema nacionalšovinizmu, kršenju   Pa se onda moj babo uključio u partizane.  Ni Ljotićevaca
                                                                               Ni petokolonaša...
                                                                               I da oni neće doći nikad više
           Harun Hadžić rođen je 1954. u Rožajama i jedan je od osnivača i prvi predsjed-  - Jer ako dođu, rekao mi je
           nik SDA Crne Gore. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Pravni fakultet   Nama se dobro ne piše.
           u Sarajevu. Doktor je pravnih nauka, univerzitetski profesor, a od oktobra 2019.
           godine penzioner. Na montiranom političkom suđenju u Bijelom Polju 1994. go-  Često mi je ponavljao
           dine, u policijskoj akciji “Lim”, za koju su zeleno svjetlo dali tadašnji crnogorski   - Svi treba da volimo rodnu grudu
           predsjednik Momir Bulatović i premijer Milo Đukanović, uhapšen je i osuđen   A ne da bježimo za Tursku
           na sedam godina zatvora. U pritvoru je proveo 23 mjeseca, od toga, u samici   Niti da prizivamo “majku” Rusku
           sedamnaest mjeseci. U tom je periodu, ko i svi drugi utamničenici (kompletno   I nikom ne treba vodu da natrunimo
           rukovodstvo SDA Crne Gore), bio izložen strahovitim psihofizičkim mučenjima,   Već na babovini da slobodno živimo.
           torturama, vrijeđanju na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Po žalbama optuženih,
           Vrhovni sud Crne Gore odbio je 19. decembra 1995. godine sve optužbe na   A kada su počeli zemlju da ruše
           račun optuženih i pustio ih na slobodu. Nakon izlaska na slobodu, optuženi su   Za koju on nije žalio da pogine
           tužbom protiv države Crne Gore tražili i po presudi Osnovnog suda u Podgori-  Agresiju na Bosnu da vrše,
           ci ostvarili novčanu naknadu za neosnovano lišenje slobode, dok za mučenje i   Genocid da čine,
           pretrpljene fizičke i psihičke patnje nisu ostvarili nikakvu naknadu, što svjedoči   On se čudio i kroz suze govorio:
           o dvostrukom moralu pravne države u Crnoj Gori.                     - Allahu krasni
                                                                               Ja ovo ne mogu da objasnim.


                                                                                                    STAV 14/1/2021 75
   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80