Page 74 - STAV broj 312

KULTURA

Bio sam, nakon dvije decenije i više, u Bijelom Polju
i baš sam razočaran trenutnim stanjem u kojem se
nalazi moj rodni grad. Tolika polarizacija među ljudima,
među narodima, opčinjenost visokom politikom u
svakom segmentu siromaštvom deformiranog društva
prosto je nevjerovatna. Kao da se agonija usporene i

kontraproduktivne tranzicije nikada neće završiti, i to
je ono što najviše zabrinjava. Crna Gora nema druge
budućnosti sem evropske!

pripada narodima i državama koje su pri- na ranama pisaca” i ja sam, eto, početkom
mile emigrante. Ime i prezime, poneka septembra taj neki moj najdraži melem
riječ maternjeg jezika jedine su veze sa privio na svoje rane koje sam iz Bijelog
zemljom porijekla. To i nije neki prob- Polja ponio u bijeli svijet. Mene je ova
lem, jezik se da naučiti, moje mišljenje nagrada vratila kući nakon dvije decenije
jeste da je glavni problem mentalitet. izbivanja iz Crne Gore. U jednoj pjesmi
Djeca koja su, naprimjer, rođena i odš- sam zapisao: “I Odisej je bio toliko dugo
kolovana u Njemačkoj mogu biti samo van Itake, jedina razlika je što ja nijesam
Germani i ništa drugo bez obzira na to ubio ničijeg sina...” Nijedna nagrada nije
kako se zvali ili bili bilo čiji potomci. od netalenta napravila pisca, niti obrnuto,
Sistem ih sprema da budu Nijemci i tu nedobijene nagrade nisu ni promil našte-
se ne može ništa učiniti. To je jedan mo- tile majstorima pisane riječi, već, štaviše,
derni “danak u krvi” na koji smo, svjes- same sebi. Za knjigu Rifat dobio sam i u Još davne 1996. godine, kao najmlađem
no ili nesvjesno, bili primorani ili sami decembru u Rožajama književnu nagradu autoru s prostora bivše Jugoslavije, tada
pristali. Mada, ruku na srce, čini se da se “Zaim Azemović” i to mi je bila još jedna reprezentativan izdavač “Književna reč”
ni matica ne pretrže od volje i ulaganja, potvrda da sam napisao djelo koje će na iz Beograda mi je objavila knjigu Lirika iz
angažiranja svih resursa da na još jače i neki način i obilježiti moju karijeru. Po tetrapaka, izbor i pogovor uradio je Milan
svestranije načine veže dijasporu za sebe. Novoj godini spremaju se i drugo i treće Orlić, a malo kasnije Dom kulture “Pivo
Sve je to sporadično, od slučaja do slučaja, izdanje, Verlag “A” iz Frankfurta i Javna Karamatijević” izabrane poeme, knjigu
vjerovatno sa strane izgleda i aljkavo, bez ustanova “Ratkovićeve večeri poezije”. Arhivski snimci, izbor i pogovor uradio
kadrova i ljudi dobre volje i, čini mi se, je Petar V. Arbutina. Ne mislim da je
sve će biti slabijeg i slabijeg intenziteta. STAV: Objavili ste skoro i svoju izabranu bilo rano niti prije niti sada! S vremena
Trebamo učiti od drugih. Nije sramota! poeziju od 1990. do 2020. Nije li rano za na vrijeme nije loše napraviti presjek u
Da vidimo kako su povezani sa svojim podvlačenje crte? stvaralaštvu, a izbori iz prethodnih knjiga
maticama Srbi, Hrvati, Grci, u posljednje BURDŽOVIĆ: Objavio sam kod izda- idealan su način da se to izvede.
vrijeme i Rumuni, svi koji su svoje veze i vača OKF “Cetinje” knjigu Revolucija i
identitete podigli na stvarno visoki nivo njena kopilad, na četiri stotine strana iz- STAV: Na čemu trenutno radi Dino
u kulturi, nauci, sportu, naročito u hu- bor iz desetak knjiga poezije. Kuriozitet Burdžović?
manitarnom radu. Naša jedina svijetla vezan za ovu knjigu (s Che Guevarom na BURDŽOVIĆ: Trenutno radim na knjizi
tačka u inostranstvu jeste zavičajni klub naslovnoj strani!) jeste da je prvih osam- El Fatiha za legitimni vojni cilj, posvećenoj
“Bihor” u Luksemburgu. deset primjeraka oduzela hrvatska carina Starom mostu u Mostaru. U svakoj pjes-
na graničnom prijelazu Debeli brijeg. Na- mi obraćam se mostu, može se reći skoro
STAV: Ovogodišnji ste dobitnik nagrade vodno, “roba nije prijavljena”! Naplaće- kao živom čovjeku. Prošle godine, u sklo-
“Risto Ratković”. Šta za pjesnika poput na je i mandatna kazna, tako da sam, eto, pu “Sarajevskih dana poezije”, kao dio
Vas znače nagrade? postao vjerovatno prvi pisac, nakon pada programa, imali smo jednodnevni izlet
BURDŽOVIĆ: Rahmetli Ćamil Sijarić je Berlinskog zida, kome su oduzete knjige. u Mostar. Bio sam prvi put u, kako samo
govorio da su “književne nagrade melemi Ja sam i već ranije imao izabrane pjesme. mještani kažu, najnesretnijem gradu na
svijetu. Dao sam deset maraka nekom
dječaku da me odvede do mjesta odakle
Saladin Dino Burdžović rođen je 1968. godine u Bijelom Polju. Gimnaziju je završio u je granatiran most. Morao sam ga vidjeti
rodnom gradu, a književnost studirao u Beogradu i Nikšiću. Pojedini naslovi iz njego- odatle i poetsku sliku sklopiti i zaokruži-
vih knjiga zastupljeni su u preko četrdeset antologija, zajedničkih zbirki i zbornika poe- ti. Mislim da je u pitanju moja najbolja
zije i proze. Prevođen je na mađarski, poljski, bugarski, makedonski, slovenački, turski i poezija do sada. U sinopsisu imam i ro-
njemački jezik. Dobitnik je više nagrada za poeziju, prozu i drame. Član je Crnogorskog man Sjaj i bijeda jedne sandžačke ljubavi
društva nezavisnih književnika (CDNK) i od 2008. godine Udruženja književnika Nje- i to će biti ovako jedna obimnija knjiga
mačke – Hessen (Litteraturgeselschaft e. v. Hessen-Deutschland). Jedan je od osni- koja je zapravo saga o jednoj novopa-
vača i stalni član Alternativne grupe “Monte Art” iz Frankfurta. Od 1999. godine živi u zarskoj porodici i, što je možda interes-
Offenbachu, Hessen, Njemačka. antno, knjiga je zasnovana na istinitim
događajima. n

74 26/2/2021 STAV