Page 66 - STAV 78 01.09.2016
P. 66

STAJALIŠTA



                                             SLOVA O SLOVU
                                            Razvlačenje bošnjačke pameti

                                            ŠTA JE TAJ






                                            BOSANSKI, DA





                                            PROSTIŠ, REKTI





                           Piše:
                           Sanjin KODRIĆ     Uprkos brojnim pokazateljima historijskog kontinuiteta bosanskog
                                             jezika i bosanske jezičke nominacije potvrđenim u povijesnim
                                             izvorima na različitim stranama, bosanski jezik predmet je direktnog
                                             osporavanja već gotovo dva stoljeća. On se danas dovodi u
                                             pitanje, odnosno relativizira, osporava i negira i s pozicija koje se
                                             predstavljaju kao “liberalne”, “demokratske”, “antinacionalističke”

         U                                  prilično je, otud, daleka, manje ili više stra-  ne samo Bošnjaka kao naroda već upravo i
                 čemu je uopće problem s bo-
                                            na većini izvanbosanskih hrvatskih i srp-
                                                                               bosanskog jezika, kao i drugih vidova boš-
                 sanskim jezikom – ima li ga
                 ikako, ili je riječ o problemu
                                                                               njačke kulture, posebno književnosti, od-
                                            skih narodnih govora, odnosno hrvatskoj
                 bez problema?!
                                                                               državne pojave.
                                            znatno bliža i vrlo srodna, a u bosanskom
            Na ovo pitanje ne može odgovoriti   i srpskoj jezičkoj tradiciji, crnogorskim je   nosno uopće same Bosne kao samosvojne
         samo lingvistika kao nauka o jeziku, pa   slučaju ona je potpuno svoja, odnosno dio   Uz brojne druge moguće primjere, uvid
         ni samo filologija kao širi okvir naučnog   je dijalekatskog sistema bosanskog jezika   u povijesne procese negiranja bosanskog
         proučavanja jezika i književnosti. Jezik je,   u najužem smislu. Pa ipak, krajnje para-  jezika može ponuditi i jedan napis iz po-
         naime, i izrazito važna društvena i kultu-  doksalno, od svih južnoslavenskih jezika   sljednjeg desetljeća 19. stoljeća. U pitanju
         ralna pojava, pa tako i znatno šire druš-  ponajviše se dovodi u pitanje te direktno   je uvodnik za jedan od prvih brojeva lista
         tveno i kulturološko pitanje. Da je jezik   osporava i negira upravo bosanski.  Bošnjak, “lista za politiku, pouku i zaba-
         samo komunikacijsko sredstvo i da su pi-                              vu”, jedne od najstarijih novina svoje vrste
         tanja o jeziku samo lingvistička, problema   LINGVISTIČKIM NACIONALIZMOM   u Bosni, odnosno kod Bošnjaka, a koji je
         s jezikom ne bi bilo, niti bi ih moglo biti.   PROTIV BOSANSKOG JEZIKA  pokrenut u julu 1891. godine na inicija-
            Pogotovo, pak, ne bi moglo biti pro-  Uprkos brojnim pokazateljima histo-  tivu bošnjačkih prvaka ovog vremena na
         blema s bosanskim jezikom ili bosanskim   rijskog kontinuiteta bosanskog jezika i   čelu s Mehmed-begom Kapetanovićem
         jezičkim standardom. Jer, standardni bo-  bosanske jezičke nominacije potvrđenim   Ljubušakom, rodonačelnikom novije boš-
         sanski jezik u ponajboljoj je poziciji u od-  u povijesnim izvorima na različitim stra-  njačke književnosti, koji je u početku bio
         nosu na druge južnoslavenske standardne   nama, bosanski jezik predmet je direktnog   i vlasnik ovog lista.
         jezike s kojima dijeli isti, zajednički jezički   osporavanja ne samo danas već gotovo dva   U uvodniku se najprije osvrće na, kako
         sistem, tj. u odnosu na standardni hrvat-  stoljeća. Mada postoje i raniji korijeni i dru-  se kaže, očekivane prigovore koji su se iz
         ski i srpski te crnogorski jezik. Kao što je   gi modeli, ključni razlozi za to trebaju se   susjednih krajeva, iz Srbije i Hrvatske, javili
         poznato, zvanična standardizacija jezika   tražiti prije svega u 19. stoljeću, u idejama i   na pojavu lista Bošnjak i njegov karakter,
         na Slavenskom jugu započela je, naime,   ideologijama južnoslavenskih nacionalnih   a onda se nastavlja tragom ranijih stavo-
         Bečkim književnim dogovorom iz 1850.   romantizama, odnosno u njihovim veliko-  va fra Antuna Kneževića i njegove široke
         godine, a kojim je kao osnova za standar-  nacionalnim i velikodržavnim projektima   koncepcije bošnjaštva i bosanskog jezika:
         dni jezik središnjih južnoslavenskih na-  i pretenzijama prvenstveno spram bosan-  “Neke naše komšije vrlo se ljute, što se di-
         roda uzet istočnohercegovački dijalekt.   skog teritorija i njegove etno-demografske   čimo i ponosimo našim starim imenom,
         Zato se standardni i bosanski, ali i hrvat-  mase. Riječ je, dakle, o poznatim pojava-  jezikom i običajima i što pod živu glavu ne
         ski i srpski, kao i crnogorski jezik, teme-  ma lingvističkog nacionalizma te nacio-  ćemo da prigrlimo njihovo ime za oznaku
         lje, zapravo, na dijalekatskoj osnovi koja   naliziranja Bosne i bosanskih muslimana   narodnosti i jezika. U napadajima na nas
         izvorno pripada upravo prvenstveno bo-  na srpsku ili hrvatsku nacionalnu stranu,   složne su naše komšije, koje ćemo, da se
         sanskom jeziku. Ova dijalekatska osnova   a što je nužno podrazumijevalo i negiranje   bolje razumijemo, nazvati Jovo i Ivo. Nu i



         66  1/9/2016 STAV
   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70   71