Page 77 - STAV broj 383 - 384

je pokazivao velike pretenzije sultan sigurno ne bi mo-
na cijelo Carstvo. To je od Por- gao zaustaviti više nigdje
te iziskivalo velika materijalna takav pokret...”
sredstva u situaciji kada je iona- Bošnjaci mogu bira-
ko bila izložena velikim materi- ti svoj put i to je njihovo
jalnim neprilikama i pritisnuta pravo. Dio njih vjerovatno
plaćanjima ratne odštete Rusiji. bi želio da Osmanlije ni-
Aličić nastavlja tvrdnjom kada nisu došle u Bosnu i
da su pobunjenici podržavali da oni danas imaju sasvim
jedni druge i bili korisni jedni drugi identitet. Imaju pra-
drugima: “Koristeći se situaci- vo i na to. Međutim, mora-
jom da su sultan i veliki veziri ju biti svjesni i priznati da
bili zabavljeni u ugušivanju Po- su upravo kroz bunu Huse-
kreta u Bosni i Albaniji, gdje in-kapetana Gradaščevića i
su spašavali Carstvo od rasula, oni dali svoj doprinos slici
Mehmed Ali kreće na sultana i današnjeg svijeta u kojoj ih
zauzima gotovo cijelu Anado- niko nije mogao zaštititi. Da
liju. Dolazi pred zidine Burse podsjetimo na jednu staru
i poručuje sultanu da će doći narodnu: “Šta si posijao, to
u Carigrad da mu preuzme ćeš i požnjeti.”
prijestolje.
Osmanska Država je sto- NEMUSLIMANI I BUNA
ljećima imala jedinstvenu HUSEIN-KAPETANA
islamsku vjersku struktu- GRADAŠČEVIĆA
ru na vrhu predstavljenu sa Treba ukratko analizira-
šejhul-islamom. Međutim, ti i odnos bosanskih nemu-
svaki je od pobunjenika oko slimana prema buni. Ahmet
sebe okupio svoju ulemu koja Aličić naglašava: “Kršćansko
ga je podržavala. stanovništvo je pozvano pre-
Za razumijevanje današ- ko svojih crkvenih starješina,
nje slike islamskog svijeta o čemu svjedoči fra Mato Kri-
potrebno je obratiti pažnju stičević, ljetopisac fojničkog
i na zaštitnike onih koji su samostana. Osim toga, Jako
se bunili. Ahmet Aličić za Baltić u svojoj Kronici također
Husein-kapetana i njegov kaže da su četvorica gvardijana
odnos prema Austriji objaš- potpisali podršku Pokretu, a to
njava: “Gradaščević je po- je bilo očito na liniji poziva kr-
kušao da zadobije političku zaštitu te šćanima, koji do tada nisu bili
velike evropske sile...” u vidu svjetskih sila, zapadnih i drugih, obavezni da idu u vojsku, da se odazovu
Kada se povežu sve utvrđene činjenice, čitav islamski svijet dovela je u stanje vođama Pokreta. Prema dokumentaciji
dolazi se do zaključka da su muslimanski velike nemoći. Činjenica je da taj svijet, srpskog kneza Miloša, sarajevski mitro-
pobunjenici u Osmanskoj Državi u vrije- mada broji 1,5 milijardu muslimana, nije polit je organizirao hrišćane u Pokret.”
me bune Husein-kapetana Gradaščevića u stanju da zaštiti Palestince, Bošnjake, Enver Imamović u vezi s multikonfe-
odlučili da rade na podjeli Osmanske Dr- Rohinje u Burmi ili druge muslimane koji sionalnim karakterom bune Husein-ka-
žave i kalifata koji je ona predstavljala. U su izloženi najgorim zločinima. petana kaže: “Bio je izrazito vojno spo-
bunama su doveli do slabljenja te države, U osnovi i genezi ovog stanja i odno- soban, a ono po čemu je poseban”, kako
do podjele i rascjepkanosti vjerske struk- sa koji su uspostavljeni među muslima- ističe Imamović, “jeste činjenica da je u
ture i vjerskih autoriteta. Pobunjenici su nima nalazi se i buna Husein-kapetana borbu za autonomiju Bosne uspio obje-
u svojim nastojanjima tražili podršku od Gradaščevića koja je koordinirano s bu- diniti Bošnjake, pravoslavce i katolike.”
velikih kršćanskih sila. nama Škodra-paše u Albaniji i Kavalali Naravno da su se pravoslavci i kato-
U procesima koji su nastavljeni u Ali-paše na drugom kraju Osmanske Dr- lici odazvali buni. I jednima i drugima
Osmanskoj državi dolazi do arapskih žave uspostavila odnos muslimana prema je cilj bio rušenje muslimanske Osman-
pobuna, formiranja nezavisnih arapskih jedinstvenoj islamskoj državi-kalifatu i ske Države, nakon toga i Bosne, Bošnja-
država koje su također tražile podršku vjerskim autoritetima koji je danas gene- ka i Husein-kapetana. Pravoslavci su se
kršćanskih sila i dobili je, jer je prven- rirao u odnos potpunog nejedinstva, čak nadali ujedinjenju sa Srbijom, a katolici
stveni cilj tih sila bio rušenje osmanske međusobnog neprijateljstva. Bošnjaci su dolasku katoličke Austrije. Nakon ruše-
sile i rascjepkanost islamskog svijeta koja dali i doprinos rascjepkanosti kroz za- nja Osmanlija, kao što je historija i prije
im je bila korisna za njihove imperijali- htjev da se u Bosni pitaju samo Bošnjaci. i poslije pokazala, u rušenju Bosne i Boš-
stičke i kolonizatorske ciljeve. Te ciljeve Tvrdi se da je buna Husein-kapetana njaka slijedilo bi njihovo međusobno ra-
uspjeli su ostvariti praveći od tih novih Gradaščevića bila posebno opasna. Tako zračunavanje po ovom pitanju. U vrije-
muslimanskih tvorevina svoje kolonije. Ahmet Aličić naglašava: “Pokret Bošnjaka me bune Husein-kapetana Gradaščevića
Stanje podijeljenosti islamskog svi- za autonomiju bio je bez sumnje najjači Bošnjaci su različito gledali na posljedice
jeta traje do danas. Međusobna trvenja, od svih pokreta koji su se pojavljivali od i korist koju buna proizvodi: “Neki kape-
nepostojanje jedinstvenog vjerskog au- početka 19. stoljeća u Carstvu. On je bio tani su smatrali da bi buna protiv države
toriteta, saradnja sa svojim zaštitnicima i najopasniji. U slučaju njegova uspjeha išla naruku aktivnostima srpskog vladara

STAV 8/7/2022 77