Page 79 - STAV broj 383 - 384
P. 79
neposredno nakon tursko-austrijskog rata Herceg Bosne odgovorno za udruženi Dimitrija Kicikisa u vezi s njegovim
poznatog pod imenom ‘Bečki rat’. Svi oni zločinački poduhvat. grčkim narodom kaže: “Da nisu doš-
muslimani koji se s navedenog područja Kakav je vjerski odnos prema bo- le Osmanlije i osvojile ove prostore, ne
nisu uspjeli povući bili su nemilosrdno gumilstvu i prema islamu pokazan u Bo- bi ostali ni Grci, ni grči jezik, a ni grč-
istrijebljeni ili pokatoličeni. Svi tragovi sni i Hercegovini, možda ponajbolje po- ka kultura.”
islamske kulture bezobzirno i sustavno kazuju dokumenti. Regesta franjevačkog Što se tiče Hercegovine i materijalnog
bili su uklonjeni.” (Muharem Omerdić, arhiva u Mostaru počinje dokumentom položaja, može nam poslužiti i ono što je
Deset genocida) iz 1446. godine: “Prijepis odredbe Stje- zapisao Felix Kanitz 1857. godine prilikom
Bosna se napunila muslimanskim pana Tomaša izdane u Konjicu u kojoj svog boravka u Trebinju: “Ovdje je možda
izbjeglicama, ali oni ne krenuše da se se manihejcima zabranjuje gradnja i ob- zanimljivo saopćiti šta mi je rečeno iz
svete i sve katoličko da unište. Mustafa navljanje crkava.” nepristranih izvora, od jedne njemačke
Spahić ove događaje tokom i nakon Beč- Što se tiče Austro-Ugarske, stalno tre- velesile u Dubrovniku, naime, da je tla-
kog rata kvalificira kao prvi genocid nad ba imati na umu jedan od sastanaka ka- čenje, koje raja predbacuje turskim či-
muslimanima Balkana i ističe: “O prvom toličkih kardinala u Vatikanu na kojem novnicima i zemljovlasnicima, glavnim
genocidu nad muslimanima precizne, je rečeno da su u Bosni Bošnjaci prešli dijelom izmišljeno... Činjenica je da su
jasne i nepobitne podatke, posebno po- na islam s katoličanstva i da ih u katoli- siromašni Crnogorci pod sadašnjim re-
krštavanju, pružaju franjevački arhivi u čanstvo treba vratiti. žimom oporezovani više nego bosanska
Dalmaciji, Slavoniji i Lici.” Od bogumilskih vremena prošla su raja. Ovim ne želim uljepšati nedostatke
Došao je i Drugi svjetski rat. Šta je duga stoljeća, ali se u postupanju pre- sadašnje uprave ovih turskih pokrajina;
urađeno Bošnjacima muslimanima, naj- ma Bošnjacima ništa promijenilo nije. ipak je činjenica da Visoka porta ima naj-
bolje karakterizira naslov knjige koju su Oni koji su svjesni odnosa prema Boš- bolju volju da ih odstrani. Guverner Bo-
napisali Vladimir Dedijer i Antun Mile- njacima ovako poručuju: “Da li, još uvi- sne Kijani Paša, s potporom uviđajnog
tić – Genocid nad muslimanima. Prošlo je jek, postoji neko ko sumnja da srpska Kemala Efendije, trebao bi biti čovjek
doba komunizma i socijalizma, “bratstva agresija okrenuta protiv Bosne i Herce- sposoban da sprovede poboljšanja koja
i jedinstva” u Bosni i Hercegovini, došlo govine i njihov odvratni zločin ‘etnič- je sultan naredio, ako razvoj ovih zema-
je zadnje desetljeće 20. stoljeća, ali se ni- kog čišćenja’ ne bi bila vojno skršena lja ne bude nasilno prekinut zbog vanj-
šta značajnije nije promijenilo. od Ujedinjenih nacija i evropskih sila skog ometanja.”
Bojovnici Hrvatskog vijeća obrane da su Srbi kojim slučajem muslimani? O materijalnom položaju u Hercego-
uništili su bošnjačke vinograde, kuće i Da li je zamislivo da bude ‘kršćanska’ vini za vrijeme Hercegovačke bune 1875.
imanja. Bošnjake su potrpali u logore, Bosna kažnjena embargom na naoru- godine Vasa Pelagić piše: “Eto, naprimjer,
neke ubili, druge protjerali u inostran- žanje da je napadnuta od muslimana? hercegovačka plemena: Jezera, Piva, Ru-
stvo, što dalje, to bolje. U Ahmićima su S druge strane, pravoslavci su u svom dine nikšićke i bilećke, Banjani i Zupci
sve spalili i pobili ne gledajući na dob i historijskom iskustvu imali i znanje o nisu htjeli bunu podići bez velike navale
spol. Željeli su da unište svaku pomisao tome kakav je položaj pod Osmanlija- i prijetnje od strane Crne Gore i drugih
na suživot. Ko se želi detaljnije informi- ma, a kakav je pod katoličkim Mađa- podstrekača, veleći: ‘Nama je pod Tur-
rati, neka pogleda prvostepenu presudu rima, Austrijancima ili Veneciji. Ovo cima dobro, i ni pod kim nam drugim
Haškog tribunala kojom je presuđeno pokazuje i zahtjev patrijarha Arsenija i bolje biti neće.’ Tih šest hercegovačkih
da je rukovodstvo Hrvatske Republike mnogih Srba da se vrate na osmansku plemena živjelo je kao šest dobrih malih
teritoriju nakon što su odselili pod ha- republika, pa su zato tako govorila. Ona
U samim zahtjevima Husein- bsburšku vlast: ‘Tokom pregovora 1699. su uživala potpunu samoupravu i slobo-
du, davala mali danak i bila pošteđena od
godine koji će se okončati sklapanjem
-kapetana jedino što može Karlovačkog mira (Sremski Karlovci), vojne dužnosti.”
Najjači element u odnosu pravoslava-
ličiti na nacionalni zahtjev čime je završen Habsburško-osmanski ca bio je stav u skladu s tadašnjim prili-
rat, Arsenije je slao zahtjeve sultanu
jeste traženje da se u Bosni da mu dozvoli povratak u Peć. Javljeno kama i vlastitim ciljevima. U Kneževi-
pitaju Bošnjaci. Međutim, mu je, međutim, da njegovo prisustvo ni Srbiji jačaju nacionalistički elementi.
tamo nije poželjno, jer se miješao u ‘ci-
Načertanije Nikole Garašanina je došlo
zbog navedene situacije u vilne’ poslove... Mnogi su se vratili na “nekoliko” godina poslije bune Huse-
vezi s etničkim pitanjem, osmansku teritoriju u prvoj polovini in-kapetana. Garašanin ističe da je po-
trebno među bosanskim pravoslavcima
1691. godine jer im se nimalo nije do-
ovaj zahtjev također više liči pao neprijateljski tretman austrijskog vršiti propagandu za njihovo nacionalno
na borbu za vlast u Bosni, plemstva, lokalnih vlasti i Katoličke osvješćivanje. Sve je to činjeno radi plana
konačnog formiranja nezavisne Srbije i
crkve.” (Malcolm, Noel, Kosovo – krat-
nego na nekakav nacionalni ka povijest, Sarajevo, 2000, str. 211, 212) njenih pretenzija prema Bosni. U Srbiji i
Sveštenik Rumske (grčke) patrijarši-
zahtjev koji bi na osnovu je Pavlos Politis, baveći se restauracijom Bosni pravoslavci su, naravno, svjesni da
i Austrija ima pretenzije prema Bosni, te
bošnjaštva odražavao volju ikona kao član “Restauratera bez grani- da se u trenutnoj situaciji u svojim preten-
ca”, za područje Jugoistočne Evrope izja-
zijama ne mogu nositi s Austrijom, niti
bošnjačkog naroda. Također, vio je: “Pravoslavlje svoj opstanak i ra- osloboditi osmanske vlasti. U osmanskoj
ne može se nešto nazvati zvoj u potpunosti duguje Osmanlijama. državi položaj im je bio bolji, zaštićenost
Na žalost, pravoslavno naslijeđe koje je
i sloboda djelovanja u skladu sa svojim
nacionalnom borbom ostalo van osmanskih granica ostalo je ciljevima bili su veći.
Na istim osnovama je zasigurno po-
bez postojanja nekakvog nezaštićeno. Da nije bilo Osmanlija, ka- stojala i podrška katolika katoličkim Au-
tolici ne bi dozvolili da pravoslavlje eg-
nacionalnog programa. zistira do danas.” strijancima. Od tuda je i fra Ilija Starčević
STAV 8/7/2022 79