Page 79 - STAV broj 383 - 384
P. 79

neposredno nakon tursko-austrijskog rata   Herceg Bosne odgovorno za udruženi   Dimitrija Kicikisa u vezi s njegovim
          poznatog pod imenom ‘Bečki rat’. Svi oni   zločinački poduhvat.      grčkim narodom kaže: “Da nisu doš-
          muslimani koji se s navedenog područja   Kakav je vjerski odnos prema bo-  le Osmanlije i osvojile ove prostore, ne
          nisu uspjeli povući bili su nemilosrdno   gumilstvu i prema islamu pokazan u Bo-  bi ostali ni Grci, ni grči jezik, a ni grč-
          istrijebljeni ili pokatoličeni. Svi tragovi   sni i Hercegovini, možda ponajbolje po-  ka kultura.”
          islamske kulture bezobzirno i sustavno   kazuju dokumenti. Regesta franjevačkog   Što se tiče Hercegovine i materijalnog
          bili su uklonjeni.” (Muharem Omerdić,   arhiva u Mostaru počinje dokumentom   položaja, može nam poslužiti i ono što je
          Deset genocida)                   iz 1446. godine: “Prijepis odredbe Stje-  zapisao Felix Kanitz 1857. godine prilikom
            Bosna se napunila muslimanskim   pana Tomaša izdane u Konjicu u kojoj   svog boravka u Trebinju: “Ovdje je možda
          izbjeglicama, ali oni ne krenuše da se   se manihejcima zabranjuje gradnja i ob-  zanimljivo saopćiti šta mi je rečeno iz
          svete i sve katoličko da unište. Mustafa   navljanje crkava.”        nepristranih izvora, od jedne njemačke
          Spahić ove događaje tokom i nakon Beč-  Što se tiče Austro-Ugarske, stalno tre-  velesile u Dubrovniku, naime, da je tla-
          kog rata kvalificira kao prvi genocid nad   ba imati na umu jedan od sastanaka ka-  čenje, koje raja predbacuje turskim či-
          muslimanima Balkana i ističe: “O prvom   toličkih kardinala u Vatikanu na kojem   novnicima i zemljovlasnicima, glavnim
          genocidu nad muslimanima precizne,   je rečeno da su u Bosni Bošnjaci prešli   dijelom izmišljeno... Činjenica je da su
          jasne i nepobitne podatke, posebno po-  na islam s katoličanstva i da ih u katoli-  siromašni Crnogorci pod sadašnjim re-
          krštavanju, pružaju franjevački arhivi u   čanstvo treba vratiti.    žimom oporezovani više nego bosanska
          Dalmaciji, Slavoniji i Lici.”        Od bogumilskih vremena prošla su   raja. Ovim ne želim uljepšati nedostatke
            Došao je i Drugi svjetski rat. Šta je   duga stoljeća, ali se u postupanju pre-  sadašnje uprave ovih turskih pokrajina;
          urađeno Bošnjacima muslimanima, naj-  ma Bošnjacima ništa promijenilo nije.   ipak je činjenica da Visoka porta ima naj-
          bolje karakterizira naslov knjige koju su   Oni koji su svjesni odnosa prema Boš-  bolju volju da ih odstrani. Guverner Bo-
          napisali Vladimir Dedijer i Antun Mile-  njacima ovako poručuju: “Da li, još uvi-  sne Kijani Paša, s potporom uviđajnog
          tić – Genocid nad muslimanima. Prošlo je   jek, postoji neko ko sumnja da srpska   Kemala Efendije, trebao bi biti čovjek
          doba komunizma i socijalizma, “bratstva   agresija okrenuta protiv Bosne i Herce-  sposoban da sprovede poboljšanja koja
          i jedinstva” u Bosni i Hercegovini, došlo   govine i njihov odvratni zločin ‘etnič-  je sultan naredio, ako razvoj ovih zema-
          je zadnje desetljeće 20. stoljeća, ali se ni-  kog čišćenja’ ne bi bila vojno skršena   lja ne bude nasilno prekinut zbog vanj-
          šta značajnije nije promijenilo.   od Ujedinjenih nacija i evropskih sila   skog ometanja.”
            Bojovnici Hrvatskog vijeća obrane   da su Srbi kojim slučajem muslimani?   O materijalnom položaju u Hercego-
          uništili su bošnjačke vinograde, kuće i   Da li je zamislivo da bude ‘kršćanska’   vini za vrijeme Hercegovačke bune 1875.
          imanja. Bošnjake su potrpali u logore,   Bosna kažnjena embargom na naoru-  godine Vasa Pelagić piše: “Eto, naprimjer,
          neke ubili, druge protjerali u inostran-  žanje da je napadnuta od muslimana?   hercegovačka plemena: Jezera, Piva, Ru-
          stvo, što dalje, to bolje. U Ahmićima su   S druge strane, pravoslavci su u svom   dine nikšićke i bilećke, Banjani i Zupci
          sve spalili i pobili ne gledajući na dob i   historijskom iskustvu imali i znanje o   nisu htjeli bunu podići bez velike navale
          spol. Željeli su da unište svaku pomisao   tome kakav je položaj pod Osmanlija-  i prijetnje od strane Crne Gore i drugih
          na suživot. Ko se želi detaljnije informi-  ma, a kakav je pod katoličkim Mađa-  podstrekača, veleći: ‘Nama je pod Tur-
          rati, neka pogleda prvostepenu presudu   rima, Austrijancima ili Veneciji. Ovo   cima dobro, i ni pod kim nam drugim
          Haškog tribunala kojom je presuđeno   pokazuje i zahtjev patrijarha Arsenija i   bolje biti neće.’ Tih šest hercegovačkih
          da je rukovodstvo Hrvatske Republike   mnogih Srba da se vrate na osmansku   plemena živjelo je kao šest dobrih malih
                                            teritoriju nakon što su odselili pod ha-  republika, pa su zato tako govorila. Ona
          U samim zahtjevima Husein-        bsburšku vlast: ‘Tokom pregovora 1699.   su uživala potpunu samoupravu i slobo-
                                                                               du, davala mali danak i bila pošteđena od
                                            godine koji će se okončati sklapanjem
          -kapetana jedino što može         Karlovačkog mira (Sremski Karlovci),   vojne dužnosti.”
                                                                                  Najjači element u odnosu pravoslava-
          ličiti na nacionalni zahtjev      čime je završen Habsburško-osmanski   ca bio je stav u skladu s tadašnjim prili-
                                            rat, Arsenije je slao zahtjeve sultanu
          jeste traženje da se u Bosni      da mu dozvoli povratak u Peć. Javljeno   kama i vlastitim ciljevima. U Kneževi-
          pitaju Bošnjaci. Međutim,         mu je, međutim, da njegovo prisustvo   ni Srbiji jačaju nacionalistički elementi.
                                            tamo nije poželjno, jer se miješao u ‘ci-
                                                                               Načertanije Nikole Garašanina je došlo
          zbog navedene situacije u         vilne’ poslove... Mnogi su se vratili na   “nekoliko” godina poslije bune Huse-
          vezi s etničkim pitanjem,         osmansku teritoriju u prvoj polovini   in-kapetana. Garašanin ističe da je po-
                                                                               trebno među bosanskim pravoslavcima
                                            1691. godine jer im se nimalo nije do-
          ovaj zahtjev također više liči    pao neprijateljski tretman austrijskog   vršiti propagandu za njihovo nacionalno
          na borbu za vlast u Bosni,        plemstva, lokalnih vlasti i Katoličke   osvješćivanje. Sve je to činjeno radi plana
                                                                               konačnog formiranja nezavisne Srbije i
                                            crkve.” (Malcolm, Noel, Kosovo – krat-
          nego na nekakav nacionalni        ka povijest, Sarajevo, 2000, str. 211, 212)  njenih pretenzija prema Bosni. U Srbiji i
                                               Sveštenik Rumske (grčke) patrijarši-
          zahtjev koji bi na osnovu         je Pavlos Politis, baveći se restauracijom   Bosni pravoslavci su, naravno, svjesni da
                                                                               i Austrija ima pretenzije prema Bosni, te
          bošnjaštva odražavao volju        ikona kao član “Restauratera bez grani-  da se u trenutnoj situaciji u svojim preten-
                                            ca”, za područje Jugoistočne Evrope izja-
                                                                               zijama ne mogu nositi s Austrijom, niti
          bošnjačkog naroda. Također,       vio je: “Pravoslavlje svoj opstanak i ra-  osloboditi osmanske vlasti. U osmanskoj
          ne može se nešto nazvati          zvoj u potpunosti duguje Osmanlijama.   državi položaj im je bio bolji, zaštićenost
                                            Na žalost, pravoslavno naslijeđe koje je
                                                                               i sloboda djelovanja u skladu sa svojim
          nacionalnom borbom                ostalo van osmanskih granica ostalo je   ciljevima bili su veći.
                                                                                  Na istim osnovama je zasigurno po-
          bez postojanja nekakvog           nezaštićeno. Da nije bilo Osmanlija, ka-  stojala i podrška katolika katoličkim Au-
                                            tolici ne bi dozvolili da pravoslavlje eg-
          nacionalnog programa.             zistira do danas.”                 strijancima. Od tuda je i fra Ilija Starčević

                                                                                                    STAV 8/7/2022 79
   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84