Page 80 - STAV broj 383 - 384

DRUŠTVO

kao čovjek “od posebnog povjerenja Hu- Nešto prije bune Husein- okupili prema svojim uputstvima, na-
sein-kapetana Gradaščevića. mjerama i ciljevima.
Njihovi međusobni odnosi i namjere -kapetana Gradaščevića u Stanje u Bosni nekoliko decenija pri-
oslikani su u događajima u Zenici do- “Ljetopisu” Matice srpske iz je revolucija u Evropi iz 1848. godine
laskom Austro-Ugarske, te dolaskom nije ni blizu bilo takvo da bi imalo neku
Kraljevine Jugoslavije 1918. godine. U 1825. godine stoji: “Bošnjaci značajniju ulogu koja bi kao pokretačka
napetoj situaciji nastaloj nakon ubistva žive između Drine, Vrbasa, snaga mogla prevladati postojeće vjer-
prijestolonasljednika Ferdinanda 1914. sko-nacionalne ciljeve.
godine u Sarajevu, spremao se osvetnič- Save, Dalmacije i Hema, Za historiju kao učiteljicu života po-
ki napad na pravoslavce: “(...) u Zenici, čislom (brojem) 450.000; trebna je istina i samo istina. Jednostavno
koja je u demografskom pogledu imala, rečeno, u Bosni su pravoslavci i katolici u
a i danas ima apsolutnu muslimansku ispovijedaju ili islam; ili su konačnici, kako prije bune, tako i poslije
većinu, formiran je čaršijski odbor, čiji rimokatolici, ili pravoslavni.” nje, željeli pad osmanske muslimanske
je zadatak bio da okupi dobrovoljce, vlasti, u međuvremenu su se rukovodili
koji će dežurati i čuvati kuće i dućane Međutim, za razvoj trenutnim, za njih boljim rješenjima. Iz
uglednih i imućnijih zeničkih pravo- srpske nacionalne svijesti milenijskog konteksta odnosa “iščupati”
slavaca. Na čelu tog odbora nalazi se jedan kratki period, koliko je buna traja-
inicijator te ideje rahmetli Muhamed pravoslavnih Bošnjaka la, i pridavati mu nekakvu nepostojeću
Seid-ef. Serdarević, upravitelj i mude- napravljen je plan, što konfesionalnu saradnju jednostavno je
ris Zeničke medrese, neprikosnoveni nelogično i netačno. Naravno da Bošnjaci
moralni, duhovni i intelektualni auto- pokazuje činjenica da se žele da to nije tako, i ja bih volio da nije,
ritet tadašnje, ali i suvremene Zenice, čuveni Memorandum Ilije naravno da to odgovara onima koji žele
koji je ne samo rukovodio ovom huma- da sruše Bosnu i Hercegovinu, ali naša
nom akcijom nego je i lično učestvovao Garašanina pojavio 1844. je dužnost da utvrđujemo istinu.
u dežuranju, odnosno zaštiti života i godine, nešto malo nakon Uostalom, najkraće i najjasnije reče-
imovine pravoslavnih mještana. I zai- no, nemuslimani u buni Husein-kapeta-
sta, nereda u Zenici u tom smislu tada same bune Husein-kapetana. na su se okupili da pod vodstvom jednog
nije bilo, uprkos pripremama za osve- muslimana ubijaju “Turke” muslimane.
tu. A kada se 1918. g. dogodio državni Da je pod vodstvom muslimana trebalo
prevrat, kada je svrgnuta austrougarska zajedništvo. Jasne linije pravoslavno-ka- ubijati pravoslavne ili katolike, ne bi se
vlast, ugroženi su bili domaći katolici, toličkog odnosa prema Bošnjacima mu- svi okupili. Da je trebalo ubijati neke pra-
ali i stranci-katolici, kao što su to bili: slimanima sasvim dovoljno govore da je voslavce, pravoslavci ne bi sudjelovali, da
Slovenci, Austrijanci, Česi, zaposleni njihov odnos prema buni Husein-kapeta- je trebalo ubijati neke katolike, onda oni
kao tehničko osoblje u Rudniku i Že- na Gradaščevića bio u skladu s njihovim ne bi sudjelovali. Ovako, slijedeći musli-
ljezari. Tada je ponovo stupio na scenu trenutnim interesima na ovim stalnim mana koji je išao ubijati muslimane, sve
rahm. Muhamed Seid-ef. organizirajući linijama. Te se linije u osnovi nisu pro- im je bilo potaman.
njihovu zaštitu od srpskih nacionalista.” mijenile od spomenutog poziva za istre- Konstantna odnosa prema Bosni i
(Džemaludin Šestić, prilog razumijeva- bljenje bogumila u Bosni do Srebrenič- Bošnjacima tako je postojana da se slo-
nju međukonfesionalnih odnosa u Bo- kog genocida i udruženog zločinačkog bodno može tvrditi da bi i danas svaki
sni i Hercegovini u prošlosti, Takvim za poduhvata Hrvatskog vijeća obrane. S Bošnjak musliman koji bi odlučio da
2006, Sarajevo, 2005, str. 231) obzirom na kontinuitet predstavljenih digne bunu protiv Bosne i Hercegovine
Ne mogu se naći neki drugi značaj- linija, tvrditi da je u vrijeme Husein-ka- i izazove sukob i ubijanje drugih Boš-
niji elementi koji bi u buni Husein-ka- petana Gradaščevića bilo nešto drugači- njaka muslimana odmah dobio značaj-
petana Gradaščevića ukazivali na re- je zaista je nerazumno. Takvo je i isti- nu podršku od nemuslimana u BiH i sa
volucionarnu, nacionalnu ili socijalnu canje da je jedno od njegovih najvećih strane. Zasigurno bi našao podršku ne-
svijest bosanskih pravoslavaca, katoli- postignuća što je okupio pravoslavce i kih stranih sila.
ka i muslimana i na toj osnovi građeno katolike. Nije ih on okupio, nego su se /Nastavit će se/ n

Bajram šerif mubarek olsun!

Kantonalna organizacija
SDA HNK

80 8/7/2022 STAV