Page 55 - STAV broj 249

KRLEŽA JE GAJIO POSEBAN
AFINITET PREMA BOSNI

STAV: Vaš muž dobio je ime po Enesu Čengiću, svom rođaku koji je drugovao s
Miroslavom Krležom, o čijim ste dramama pisali doktorsku disertaciju. Koliko je
Čengić utjecao na Krležin pogled na Bosnu?
ČENGIĆ: Krleža je bio osobena ličnost i na njega niste mogli lahko utjecati. Imala sam prili-
ku upoznati Enesa Čengića 1988. godine i s njim razgovarati o druženjima s Krležom. Kako
kaže, Krležu je bilo veoma teško pratiti. Morali ste biti intelektualna gromada spremna razumjeti
njegove misli, namjere i njegovu egocentričnost, njegov genijalni um. Enes se nekako “uklo-
pio” u tim druženjima i zauzeo mjesto Krležinog savjetnika i prvog čitaoca, ali u sjeni. Mislim
da je taj odnos bio intenzivniji s obzirom na činjenicu da Krleža nije imao potomaka. Krleža je
Enesa oslovljavao s pojmom “beg”, ne pretendirajući na hijerarhijsku, već intelektualnu sfe-
ru. Krleža je Enesa doista cijenio na poseban način. On je, ustvari, kroz Enesa upoznavao
Bosnu i gajio je poseban afinitet prema njoj. Enes mi je u nekoliko naših susreta rekao da je
Krleža volio slušati o Bosni. Krleža je stvarno znao da Bosnu vuku na sve četiri strane, kako
se izrazio Sušić. Bosna je bila spona između Krleže i Enesa. A drugovati s Krležom, kako mi
je pričao Enes, bilo je veoma teško. Krleža ga je znao probuditi u četiri sata ujutro i tražiti da
ga vozi kako bi mogao gledati decembarski izlazak sunca u Puli. Tu ne bi bilo pitanja.

STAV: U isto vrijeme kad u Bosnu dolaze da imamo dva velika pisca koja su označila
zapadnoevropski književni modeli, ovdje početak moderne drame: Henrika Ibzena i
se otvaraju i prva kina. Kako su ljudi u Bo- Augusta Strinberga. Oni su počeli pisati u
sni reagirali na sve te promjene? naznakama romantizma, nakon čega ima-
ČENGIĆ: Da, film i pozorište bili su ve- te čisto realističke drame. Naredna faza u
like novine. Spomenut ću Branislava Nu- kojoj se obojica realiziraju bio je natura-
šića, jednog od prvih intendanata sarajev- lizam, a kasnije pišu i u početnoj fazi sim-
skog Narodnog pozorišta. On je vrijeme bolizma. Sve se to dešava u radnom opu-
svojih predstava prilagođavao publici. su od tridesetak godina. Stoga smatram
Predstave su reprezentativno bile igrane da mi nekada pojednostavljeno iznosimo
u vrijeme ramazana i obavezno zakaziva- tvrdnje kako se nama sve to ad hock desi-
ne poslije iftara. Ženama u početku nije lo. Istina, mi smo morali uhvatiti korak s
bilo dopušteno da posjećuju pozorišta, ali tadašnjim tokovima, ali opet taj raspon od
je i ta praksa s vremenom dokinuta. Ako Bašagića do Muradbegovića nije bio toli-
za pozorište možemo reći da se radilo o ko veliki. Muradbegović je doista važno
novini, o prikazivanju filmova možemo ime kada govorimo o historiji bošnjačke
govoriti kao o svojevrsnom spektaklu. U i bosanskohercegovačke drame. Njegov
tom smislu, ne možemo reći da mnogo ka- ekspresionistički poriv eskalirao je u nje-
snimo za evropskim trendovima. Nije ni govim dramama Bijesno pseto i Pomrčina
Evropa u to vrijeme bila osviještena kad krvi. Muradbegović svoj ekspresionističke
je u pitanju filmska umjetnost. Dešavale prosede profilira kroz krizu bošnjačkog čo-
su se tada mnoge komične situacije, kada vjeka. Često se Pomrčina krvi pogrešno čita
bi na platnu “naišao” automobil ili voz, tako da se govori o tradicionalnoj pozadini
što bi prouzrokovalo pometnju u publici. glavnog lika Ekrem-bega. Međutim, tu se
Film je bio civilizacijski šok. Ovdje mo- ne radi o nekome ko dolazi iz patrijarhal-
ramo spomenuti ljude koji su tada prepo- ne sredine. Ovdje je riječ o modernom fe-
znali značaj kulturnog osvješćenja, kao nomenu postratnog sindroma. Ekrem-beg
što je bio Safvet-beg Bašagić. Sjedimo u jeste destruktivna osoba, reprezentativan
blizini Despića kuće i zaboravljamo da ekspresionistički lik, ali njegova destruk-
su ljudi vlastitu kuću bili dali kako bi se tivnost ne dolazi iz naslijeđa tradiciji, već
u njoj čitali tekstovi i izvodile predstave. iz proživljenog užasa Prvog svjetskog rata.

STAV: Kada gledamo iz pozicije samih STAV: I tada je velika književnost obliko-
dramskih tekstova, kako objašnjavate vana na temi rata. Od kraja agresije na
činjenicu da su u tako kratkom vremen- Bosnu i Hercegovinu još nije prošlo ni
skom rasponu od četvrt stoljeća – od 1894, punih četvrt stoljeća, a opet čujemo pri-
kad Bašagić piše prvu bošnjačku dramu, govore kako je više dosta ratnih tema u
do Muradbegovića i njegovog značajnog filmu i književnosti. Kako Vi gledate na
angažmana – naši pisci uspjeli uhvati- takvu vrstu prigovora?
ti priključak za dominantnim tokovima ČENGIĆ: Odgovor na ovo pitanje za-
evropske drame? počela bih parafrazom iz Pobuna Der-
ČENGIĆ: Ako pogledate razvoj drame s viša Sušića. Kad Pilavija u razgovoru sa
kraja 19. i početka 20. stoljeća, vidjet ćete sultanom, pored svih nedaća koje Bosnu

STAV 12/12/2019 55