Page 64 - STAV broj 303

DRUŠTVO

Priče o dobrima
IMAM JUSUF DOKAZUJE

KOLIKO JE BERIĆETA

POSAĐENO U NAŠOJ BOSNI,

ALI TREBA GA PREPOZNATI

Jusuf ef. Meholjić, imam u džematu Murati kod Srebrenika,
na imanju naslijeđenom od rahmetli oca godišnje proizvede
oko 30.000 raznih sorti voća. U vlastitim voćnjacima ubere po
Piše: Bajro PERVA dvadesetak tona šljive, jabuke i kruške. Na ovim poslovima
angažirani su i njegova supruga Hasija, sin Ishak, snaha Azra,

sestra Izeta, a po potrebi se angažira i dodatna radna snaga.

evetnaesti je decembar 2020. go- AGRONOMI GA NAGOVORILI DA SE BAVI
dine. Magla se spustila i na Sre- RASADNIČKOM PROIZVODNJOM
brenik, grad na čijim se obodima Efendiju Jusufa zatječemo u radničkom
Dspajaju ravna Posavina i bregovi- kombinezonu. Radio je na opravci auta. U
ta Bosna. Prije nešto više od godinu dana krugu domaćinstva na hiljade je sadnica
Srebrenik je i zvanično dobio status grada. spremnih za podizanje novih ili obnav-
Uprkos pandemiji, grad je ispunjen ljudima, ljanje starih voćnjaka. Taha mi objašnjava
a većina ih nosi masku. Na gradskom trgu da tu ima jabuka, krušaka, šljiva, mušmu-
susrećem Tahira Tahu Mustafića, profesora la, oraha, kestena, višanja, aronije. Jusuf
i agronoma u penziji, koji je po diplomi- ostavlja gedore i šrafcigere i pokazuje nam
ranju na poljoprivrednom fakultetu, kao sve pripremljene sadnice, novu modernu
mladi inžinjer, iz rodnog Konjica došao u sušnicu za voće. Poslije razgledanja res-
ovaj grad. I bi mu suđeno da se u njemu pektabilnog rasada ulazimo u kuću i uz
oženi, stekne porodicu i zaradi penziju. kahvu razgovaramo o njegovim počecima
Tahir me kao pravi domaćin nagovara na ovim poslovima.
da svratimo u jednu od srebreničkih ašči- “Sve je nekako počelo kad sam upoznao
nica da se “osolimo”, kako se u narodu go- rahmetli Huseina Bajrovića, rukovodioca u
vori kad hoćete nekoga pozvati na jelo. U Velikom rasadniku u Srebreniku. Bili smo
ovom dijelu naše domovine pravilo je da se kućni prijatelji. U više navrata sugerirao mi
musafir prvo treba nahraniti, a kad s Tahi- je da se počnem baviti proizvodnjom sadnog
rom prolazite kroz Srebrenik, nema kraja materijala s obzirom na to da živim na oče-
selamima i pitanjima za zdravlje. Njegova vom imanju i da imamo zavidnu površinu
duhovitost plijeni ljude. I dok sjedamo za Jusuf ef. Mehuljić (oko četiri hektara) zemlje. U početku, kao
stol, dolazi gazda restorana i pita ga gdje mlad čovjek i imam u selu, nisam bio za-
može nabaviti sadnice smokve. U prvi mah Taha poznaje svako ovdašnje selo, a u ne- interesiran za takav angažman. Međutim,
malo mi se učinila nespojivom kombinacija kim selima haman i sve domaćine. Mno- kasnije sam upoznao i Tahira Mustafića,
Srebrenika i uzgoj smokve. Tahir me brzo gima je davao stručne savjete oko uzgoja inžinjera koji je registrirao rasadničku pro-
razuvjerava. Nakon što smo čalabrcnuli, voća, orezivao im voće ili, pak, bio profesor izvodnju u sklopu svog preduzeća, tako da
krenuli smo u Murate, selo pored Sladne, njihovoj djeci. O Jusufu efendiji govori s su mi obojica predložili da budem njihov
ili u samoj Sladni, kako neki vole reći, do posebnim pijetetom. “Jusufa efendiju zo- saradnik. To je bilo negdje 2005. na 2006.
Jusufa efendije Mehuljića, uzornog imama, vem Hadžijom. Hadžija se bavi rasadnič- godinu. Od tada smo moja porodica i ja u
voćara i poljoprivrednika. kom proizvodnjom. Godišnje proizvede proizvodnji autohtonog materijala kako
Putujemo magistralnom cestom Srebre- oko 30.000 sadnica. Ima i svoje voćnjake. domaćih, tako i novih sorti voća. Imamo
nik – Gračanica. Magla iziskuje opreznu To je prije svega dobar čovjek i radiša. Jed- i vlastite voćne zasade od nekih tri hektara
vožnju. Do Murata je nekih šest kilometara. nom riječju – pravi domaćin.” raznog voća, a ponajviše jabuka, krušaka

64 24/12/2020 STAV