Page 70 - STAV broj 366

KULTURA

Dostojno ustrajavanje na Istini Kraja Svijeta

PJESNIKINJA KOJA NAS

DOISTA “UDARA U GLAVU”

Emina Đelilović-Kevrić, “Moj sin i ja”, poezija, “Planjax”,
Piše: Željko GRAHOVAC
Tešanj, 2021.

z generacija rođenih skraja 80-tih i spo- poput Gilgameša/ Ali se Gilgamešu opro- Kao što Kafka negdje u svojim dnevni-
četka 90-tih godina mnoštvo je mladih stilo/ Njoj nije, jer udate žene ne plaču za cima zapisa – knjiga nije nizašta ako nije
autora koji su se u posljednjih desetak bivšim ljubavima.” (fragment iz pjesme udarac u glavu; ovo je pjesnikinja koja nas
Igodina javljali svojim prvim pjesnič- “Podzemna bajka”, str. 15.) doista “udara u glavu”: upravo postapoka-
kim ili pripovjedačkim knjigama. Među “(…) Tuđa sunca otvaraju oči na Za- liptičnim motivima, slikama, pitanjima,
njima je i magistrica književnosti Emi- padu./ Naslućuje se žena s djetetom u ali i dubokim podzemnim vezama (što ih
na Đelilović-Kevrić (1989, Travnik). Još kolijevci./ Od nje niko ne očekuje spa- otkriva u svojim stihovima) između pra-
2011. dobila je treću nagradu na “Slovu senje./ Mesija nezahvalno umire pijući/ znine svakodnevnice i praznine Svemira,
Gorčina” za svoj prvi pjesnički rukopis, Mlijeko iz tetrapak ambalaže. // Negdje između marginaliziranosti i bešćutnosti
a prvu knjigu poezije je pod naslovom u provinciji/ Ptice se smrzle od tuge/ što ih ljudi priređuju i daruju jedni dru-
“Ovaj put bez historije” objavila 2016. go- Kašika stoji u zraku/ Na polici stvrd- gima u jedan-na-jedan odnosima (brak,
dine, kod istog izdavača (“Dobra knjiga”) nut med/ Pčela zalijepljena na prozoru./ obitelj) i one obezbićenosti i rastrojenosti
koji joj je prošle godine (2021) objavio i Moj sin neće nikada udahnuti/ Svježi- humaniteta na globalnom planu (narodi,
zbirku kratkih priča “Izbrisani životi”. nu mladog matičnjaka.” (kraj pjesme nacije, čovječanstvo). Emocije, osjeća-
Knjiga koju ovdje predstavljamo druga “Kuća”, str. 18.) nja, frekvencije i stanja duševnosti nisu
je, dakle, pjesnička (a ukupno njena treća
knjiga) – koja je na konkursu Fondacije za
izdavaštvo FBiH prošle godine dobila na-
gradu te izašla iz štampe prije mjesec-dva.
Knjiga sadrži ukupno šezdesetak tek-
stova, raspoređenih ravnomjerno u tri ci-
klusa: “Šta rade žene”, “Pjesme o djedu
i druge nevine pjesme” i “Moj sin i ja”.
Pjesnički tekstovi (posebno u prvom ci-
klusu) građeni su kao osebujnim i neri-
jetko eksplozivnim kritičko-refleksivnim,
ponekad i gorkoironijskim nabojem pre-
punjeni kriptonarativnim, u kojima se
“gender-priča” (kako i naslov ciklusa na-
govještava) razastire u punom bogatstvu
autentičnog i prepoznatljivog pjesničkog
izraza – gdje su mračni tonovi, fantastič-
ne slike i raskošne stilizacije utemeljeni
u postapokaliptičnom osjećanju i viđe-
nju svijeta (a nipošto ne u nekakvoj tren-
dovski profiliranoj okrenutosti temama
i pitanjima iz domena gender-studija ili
feminizma). U svom magisteriju autori-
ca se bavila reprezentativnim modelima
logorskog iskustva u književnosti, u sklo-
pu problematike konstrukcije pamćenja
u južnoslavenskoj interliterarnoj zajed-
nici, što je dragocjen podatak za čitače i
interptretatore njezine poezije:
“(...) Kažem ti da krtice nisu jedine
koje poznaju/ Podzemne bajke/ Napri-
mjer, znaju da je ova zemlja/ Sakrila kosti
prljave žene prljavih misli/ Onda kad je
ovještičila svoju bit/ I neumorno plakala

70 11/3/2022 STAV