Page 55 - STAV broj 400
P. 55
Od cijelog probijala se i konačno ih lomila i isticala zakreću glavu – pobratime, jarane, dostu,
vakufa ostali su na sve strane. Zato se vraćao poražen. od onog od kojeg i voda bježi pobjegla je
Ujutro, satrven i bunovan, naređivao
davno svaka dobrina, i nafaka, i sve, pa i
temelji kupatila, bi da se te raspale glinene cijevi zamijene ti bježi sam.
borovim, zaklinjući se sam pred sobom
Kada se, tu, na izlazu iz Sarajeva, ponad
Ćulhan kao da iz Bosne neće otići prije nego urazumi mevlevijske tekije, opraštao od Jahja-paše,
koji bijaše bosanski namjesnik u dva navra-
tu vodu. U to ime potezao je sve moguće
naziv sokaka i veze u nastojanju da ostane u Sarajevu što ta, ali oba puta ne duže od godine, zamoli
naselje Medrese duže, i tako, namiri on i osmu godinu u ga taj da pred njegovom džamijom podi-
gne česmu jer on sam nije stigao pošto ga
ovom čudnom gradu, utrnulom od sjećanja.
nazvano po školi HRVANJE S VODOM iznenada diglo i šalje ga za beglerbega ru-
melijskog. Džamija bez česme ti je isto kao
koja nestade u Ustvari, nije Firuz-beg bio tako bando- i janjičar bez sablje, reče mu Jahja-paša i
velikom požaru. glav i imao je prečih poslova od naganjanja svojim žalostivim glasom poremeti sve u
s tom neukrotivom vodom sa Sedrenika.
njemu. I on, ne razmišljajući, obeća da će
Davno bi on odustao i posvetio se obnovi to učiniti, a da ništa nije znao o sarajev-
Sarajeva, po kojem su još zijevali ugljeni- skim vodama. Umirujući svog prethod-
sani zidovi ostali od požara kojeg dvade- nika, prema kojem je bio pun divljenja
set pet godina prije njegovog dolaska za zbog njegovih zasluga u bitkama u Siriji i
bosanskog namjesnika potpališe vojvode Vlaškoj, on mu još reče da ništa ne brine i
ugarskog kralja Matije Korvina, probivši da će u spomen na njega dovesti najbolju
se s vojskom ovamo čak od Jajca, ali dvojica i najčišću vodu i pritom ledenu i oštru kao
prethodnika to mu nikako nisu dopuštali. Jahja-begova junačka sablja.
Prvi, Skender-beg, svojim djelom. Svakog Već se sutradan Firuz-beg uspe na
jutra nakon probdjevene noći izlazio bi taj brijeg ponad Stare Varoši, na kojem
Firuz-beg na doksate saraja na Skenderi- Jahja-paša izgradi džamiju, i osta zapanjen
ji i, zahvaćen nekom nejasnom krivnjom, ljepotom grada koji se pred njim, gotovo
gledao u stijenu ponad Soukbunara ispod spiralno raznizavao s okolnih bregova i
koje je Skender-beg zahvatio vodu i, kao na svrdlao u ravnicu oko rijeke. Tada mu re-
dlanu, sasvim jednostavno i prosto, spustio koše da je najbliže vrelo s vodom kakvu
je kroz glinene cijevi u nakšibendijsku te- je obećao Jahja-paši, gore, na Sedreniku,
kiju, koju izgradi na lijevoj strani Miljacke. pod tom špicastom stijenom, koja domi-
Poslijepodne uzlazio bi uz Kovače i upirao nira krajolikom, a dotamo ima i više od
pogledom prema velikim hrastovima, gdje hiljadu rastega.
Skender-beg odvoji jedan kraj Mošćanice Nije bio baš zadovoljan ovim sazna-
i natjera je da teče preko ove pustarine, a njem, ali više se nije imalo kud, obećanje se
onda se okretao prema silnom Trebevi- moralo ispuniti, pa snevoljen, zamoli prat-
ću i gledao u podnožje iz kojeg je Isa-beg nju da ga ostavi samog. I dok je tako stajao
uhvatio vodu u čunkove i spustio je prema na rubu prostranog harema Jahja-begove
Bistriku, pa napajao abdesthanu i šadrvan džamije i gledao dolje, u ravnicu pod so-
pred Carevom džamijom i onoliku vojsku bom u kojoj se već raširila ozbiljna kasaba,
i poslugu u saraju. Istu tu vodu sa Trebevi- pomisli on kako bi ako već mora povlačiti
ća Jahja-beg je provlačio preko Komatina, svu tu vodurinu s tog Sedrenika, i polaga-
bez buke i bezbrižno, kao da je konac kojeg ti hiljade čunkova, onda mogao sagraditi
treba udjenuti u iglu. Svi njegovi prethod- i kupatilo. Da, prvo što je primijetio jučer,
nici krotiše vodu oko Sarajeva i spustaše kada je projahao kroz čaršiju spuštajući se
je u nizinu, a po Ajas-paši nazvaše i same prema Skender-begovim dvorima, bilo je
izvore, samo njemu nikako da se poda ova to da kasaba oskudijeva s hamamima i da
voda sa Sedrenika pa da mirne duše može svaki od trgovaca i gazda koji mu se prima-
otići iz Bosne, zadovoljan, jer u Sarajevu kao da mu cjeliva ruku zaudara na ustajao
ostavlja medresu u kojoj će se kovati znanje znoj. Te misli ga udobrovoljiše i Firuz-beg
i budući upravitelji nad ovom zemljom, i poče polahko koračati i zagledati se prema
hamam iz kojeg će se finansirati profeso- čaršiji tražeći najpogodnije mjesto na ko-
ri i ostali troškovi medrese, i pored njega jem bi proveo svoju zamisao.
dućani i han sred Stare Varoši. Dok je tako prelazio pogledom po čaršiji,
S drugim svojim prethodnikom sveza sjeti se on oproštajnih riječi svoga prethod-
se Firuz-beg jednim nesmotrenim i ishi- nika, koji mu reče ovako: “Dobar je ovaj
trenim obećanjem. I ono, to obećanje, sada narod, pitom, ali neobrazovan i lahkovje-
mu nije dopuštalo da odustane u pola po- ran i lahko se uzjoguni.” I tu se, sasvim
sla i bivalo je jače od stida pred čaršijom proizvoljno, zakoti u njegovoj svijesti ideja
koja je gledala kako drugi bez velike muke kako bi gore, na tom blagom brežuljku, što
i kao od šale dovode vodu gdje i kako hoće, se podiže u desnom kraku velike rasjekli-
samo on nikako ne može, i nesposoban je, ne koja brdo ponad grada pola na dva di-
i pati se dozlaboga, i čaršijski dokonjaci jela, uz sami budući vodovod, da, baš tu bi
već počinju da iskivaju priče o njemu i da mogao sagraditi mekteb i medresu i sve bi
STAV 4/11/2022 55