Page 15 - STAV broj 439

N: „MI SMO AVIONE PRAVILI, A OVI DANAS...“
IZMEĐU DVIJU OBALA

SPOMINJANJE MAHALE I MAHALJANA UVIJEK IMA NEGATIVNI PREDZNAK
“TA NEĆEMO JESTI RUKAMA,

TA NISMO IZ MAHALE!”

Zašto se osobe čiji su preci prije tri ili četiri stotina godina živjeli u kućama s
uređenim banjicama/hamamdžicima za kupanje i ličnu higijenu, u mahalama
– gradskim zonama za stanovanje bosanskohercegovačkih gradova islamske
urbanistike s uređenim vodozahvatnim objektima, odvodom otpadne vode,
Piše: odvozom smetlja i socijalnom službom trebaju toga stidjeti? O čemu se tu radi?
Ahmet KURT
ažu ljudi, ja nisam brojao, da svakog tri ili četiri stotina godina živjeli u kućama s ruralnu partizansku bazu, sa svim njenim
radnog dana iz sela zapadne Herce- uređenim banjicama/hamamdžicima za kupa- predrasudama prema Bošnjacima, tadaš-
govine putevima od Čitluka i Širo- nje i ličnu higijenu, u mahalama – gradskim njim muslimanima. U javim nastupanjima,
Kkog Brijega u Mostar na posao siđe zonama za stanovanje bosanskohercegovač- u školama, na radnim mjestima i neformal-
oko četiri hiljade osoba koje rade u zdravstvu, kih gradova islamske urbanistike s uređenim nim druženjima pripadnici novostvorene
sudstvu, policiji, obrazovanju, upravnim apa- vodozahvatnim objektima, odvodom otpad- društvene elite ismijavali su i odbacivali
ratima kantona i Federacije, te drugim usta- ne vode, odvozom smetlja i socijalnom služ- stoljetne gradske običaje, muslimanska ime-
novama koje se finansiraju iz budžeta Fe- bom trebaju toga stidjeti? O čemu se tu radi? na i normative ponašanja kao znak zaosta-
deracije BiH, Hercegovačko-neretvanskog Da bismo to razumjeli, trebamo se vratiti losti i neprosvijećenosti. Na sastancima u
kantona i Općine Mostar. Spomenimo i to malo u prošlost. preduzećima i fabrika često se moglo čuti
da, po pravilu, skoro sve te zgrade u kojima Mahala je bila specifična samostalna stam- “drugovi, budimo konstruktivni, ta nismo
su smještene spomenute organizacije i poje- bena zona i osnovna urbana forma unutar koje u mahali” i slično. Taj strah i odbojnost od
dina ministarstva Vlade Federacije Bosne i se formirao gradski način života bosansko- javnog mnijenja formiranog u čaršiji, a koje
Hercegovine nalaze se na dijelu “hrvatskog” hercegovačkih gradova. Naziv je označavao nije pod kontrolom Partije, lijepo se vidi iz
dijela Mostara. Upućeni kažu da je to radi lak- i organizacionu jedinicu s jasnim kodeksi- izlaganja ondašnjeg državnog rukovodioca
šeg prebacivanja vlasti u slučaju proglašenja ma ponašanja i odgovornosti. U mahali se Raifa Dizdarevića: “To je onaj čaršinlijski
trećeg entiteta, ali to nije tema ovog teksta. formirao mentalitet građanina i oblikovali mentalitet koji se bavio širenjem lažnih gla-
I tako u tom jednom ministarstvu gdje odnosi među ljudima, te utvrđivao temeljni sina, ogovaranjem, sijanjem sumnji u lju-
uglavnom sjede te cure i žene iz zapadne Her- osjećaj pripadnosti svom okruženju i kulturi. de i slično, koji je time nadomještao svoju
cegovine jedna slavi rođendan, te je kupila Jedne pored drugih u toj osnovnoj urba- uskost i ograničenost, ostvarivao sebičnost
lijepu tortu i na pauzi prema već nepisanom noj formi stanovale su različite staleške i so- i karijerističke pretenzije.”
običaju želi počastiti kolegice i kolege. Stavila cijalne grupe, što je doprinosilo višestoljetnoj Razgrađivanje društveno socijalnog urba-
ona tako tortu na sto, iz kese izvadila sokove, društvenoj vitalnosti mahale. Osim mahalā, nog tkiva mahale pratilo je fizičko potiranje
salvete, plastične čaše i tanjire, te nož za tortu kao druga stepenica u izrastanju društvene islamske urbanistike bosanskohercegovač-
koji je ponijela od kuće. Prilaze tako kolegice, urbane hijerarhije važnu ulogu u životu na- kih gradova. Po Sarajevu, Mostaru, Banjoj
sve su to kulturne i visokoobrazovane osobe, ših gradova imala je čaršija. Pored trgovaca Luci i ostalim gradovima pristupilo se ru-
odrežu komad torte, stave na tanjir, pa gledaju i zanatlija, članova raznih esnafa, značajan šenju džamija i drugih vakufskih objekata,
gdje leže plastične viljuške. Ali viljušaka nema! udio u formiranju čaršijskog mijenja svaka- a 1955. godine samo zahvaljujući slučajno-
U žurbi slavljenica ih zaboravila jutros kupiti ko su imali predstavnici uleme. sti, Baščaršija u Sarajevu nije sravnjena sa
u samoposluzi! Dolaskom na vlast 1945. godine Komuni- zemljom. Na tu politiku svakako je utjecao
“Šta ćemo sad?”, upita jedna od malo- stička partija je u mahalama i čaršiji kao ur- socijalistički urbanizam, ili demahalaiza-
brojnih Bošnjakinja, koja se rodila i odgojila banim neformalnim grupacijama ljudi vidje- cija, koja se u istom vremenskom periodu
u jednoj mostarskoj mahali. la konkurenciju i protivnika kojeg je trebalo (1945–1955) provodila na dijelovima novo-
“Pa nećemo valjda jesti rukama?”, šali eliminisati i spriječiti da utječu na formira- formiranih socijalističkih zemalja (Rumu-
se kao ona. nje javnog mnijenja šire društvene zajednice nija, Bugarska, Albanija) koje su bile pod
“Ta nismo iz mahale!”, nadodade, poku- i određuje tokove društvenog kretanja. Nova Osmanskim Carstvom i gdje su postojala
šavajući tako da se pred Širokobriježankama je vlast mahalu i čaršiju klasificirala kao ne- naselja osmanske urbanistike.
distancira od svog imena, prezimena, svoje prijateljski građanski sloj, sitnu buržoaziju Zato je danas Bošnjacima, poslije 47 godi-
porodice i porijekla. i leglo reakcionara. U partijskim dokumen- na indoktrinacije i čitanja o tamnom vilajetu,
Vjerovatno ste sami čuli ili pročitali na tima 1945. godine nova komunistička vlast nasilnoj islamizaciji, nevjestinoj obaveznoj
društvenim mrežama slične konstatacije gdje izražava zabrinutost time da konzervativni prvoj bračnoj noći s agom, nabijanju na ko-
mahala i mahaljani uvijek imaju negativni vjernici i oni koji su pripadali tradicionalnoj lac, te glupoj i zloj mahaluši, teško osloboditi
predznak. Po pravilu, spominjanje mahale u eliti “još nisu ušli u naš pokret”, te da se po- se stida i kompleksa manje vrijednosti koji
negativnom kontekstu na društvenim mre- litički rad mora pojačati kako bi se spriječi- im je sve to vrijeme nametan i danas otežao
žama uvijek pišu osobe s bošnjačkim imeni- lo da mahala i čaršija modelira i usmjerava racionalne političke procjene. Prikazivanje
ma i prezimenima, skoro nikad sa srpskim članove svoje zajednice i u konačnici formira ove crtice o bošnjačkom negiranju svog bića i
ili hrvatskim. javno mnijenje. objašnjenjem ovih dubokih kompleksa neka
Svaka trezvena osoba bi se upitala zašto U toj borbi presudno je bilo oslanja- bude jedan mali doprinos u preporodu i spo-
je to tako. Zašto se osobe čiji su preci prije nje komunista na predominantno srpsku i znaji samih sebe. n

STAV 4/8/2023 15